Čagljevi mogu ugroziti perad i sitne domaće životinje u našim selima

Čagalj 2, hr.wikipwdiaPOŽEGA –   Iako je ranije čagalj bio zastupljen u lovištima Dalmacije, otoka i Primorja tijekom zadnjih petnaestak godina bilježi se rast brojnosti na površinama središnje Hrvatske, te na prostorima Slavonije. On je štetočina u lovištima jer uništava mladunčad srne i divlje svinje, te sitnu divljač pa se često organiziraju odstreli u skladu sa lovno-gospodarskim osnovama pojedinih lovozakupnika, a prema raspoloživim podacima iz godinu u godinu ga je sve više na prostorima Požeške kotline, te  Posavine. Različita su tumačenja o tome otkud čagalj u ovom dijelu Hrvatske jer su po jednome navodno iz Dalmacije ovdje stigli preko Bosne i Hercegovine, pogotovo za vrijeme ratnih djelovanja, a po drugom su stigli iz susjedne Mađarske!

Prema podacima stručnjaka Biološkog odjela Prirodoslovno-matematičkog fakulteta zagrebačkog Sveučilišta Ivane Selanec i Borisa Lauša objavljenim 2011. godine u radu „Rasprostranjenost  čaglja na području RH“ uz Šibensko-kninsku županiju Brodsko-posavska ima najviše tog sisavca i prisutan je na čak  80 posto lovnih površina. Tako je čagalj prisutan u  u čak 40 lovišta te županije, a slična je situacija i u susjednoj Požeško-slavonskoj županiji. Stručni podaci govore da je 2009. godine u Brodsko-posavskoj županiji odstrijeljeno gotovo 50 čagljeva, a u Požeško-slavonskoj svega tri, no te brojke  su se kasnije povećale.

-Najveća staništa čaglja u Požeško-slavonskoj županiji su u dolini rijeke Londže ponajviše u ritovima lovišta „Strijele“ iz Bekteža, te „Vražjaka“ iz Sesveta i „Dilja“ iz Buka- kaže Božidar Terzić, potpredsjednik Lovačkog saveza te županije dodavši da  je pojedinačnih pojava čaglja bilo u lovištu „Lapjaka“ u Velikoj, dakle pod Papukom na sjeveru Požeške kotline, ali i ravničarskom dijelu u lovištu požeškog LD „Šijak“. Tako su među ocijenjenim trofejima iz te županije za prošlu godinu jedan zlatni i jedan srebrni za čagljeve i to oba iz LD „Strijela“(Bektež). Terzić smatra da je zbog još uvijek relativno malog broja čagljeva u ovom kraju on još uvijek predator što znači da za ishranu koristi bolesnu i ranjenu divljač čime se zapravo čiste ovdašnja lovišta. U ovoj županiji prvi čagalj je odstrijeljen prije desetak godina u selu Bolomače, a do sada ih je odstrijeljeno desetak. Iako točnih podataka zasada nema procjene su da u toj županiji obitava između 20 i 30 čagljeva. Susjedna Brodsko-posavska županija ih ima mnogo više.

-Tijekom 2013. godine na našem području smo odstrijelili 30 čagljeva koji su nam pričinili dosta štete u lovištu- kazao nam je Ivan Strinavić, predsjednik „LD“ Posavina iz Davora. Blizu njih je državno lovište Radinje površine 4135 hektara, poznato kao Titovo lovište, kojim sada gospodare Hrvatske šume-uprava Nova Gradiška.

-Čagljeve smo uočili 1995. godine, ima ih dosta kako u ograđenom lovištu, tako i izvan njega, oni zapravo ovdje nemaju prirodnog neprijatelja, a uvjeti za razmnožavanju su im dobri- ističe Robert Babaček, revirnik u Odjelu za lovstvo Uprave šuma Nova gradiška, te dodaje da ih godišnje odstrijele između 20 i 25. U tom okruženju je i susjedno Lovačko društvo „Fazan“ iz sela Siče.

-Lovno-gospodarskom osnovom imamo predviđen odstrel  15 čagljeva godišnje i to  u potpunosti ostvarimo, a imamo saznanja da ih ima više stotina- kazao nam je Nenad Čulina, predsjednik „Fazana“, te dodao da im čagalj uništava fazana, zeca i ostalu sitnu divljač.

Iz podataka o godišnjem odstrelu čagljeva u RH vidljivo je da je udio kontinentalne i Panonske regije sve veći.  Mišljenja su stručnjaka da ih se lovišta mogu riješiti boljom organizacijom i koordinacijom kako na razini lovozakupnika tako i na razini županijskih saveza jer će se tako sačuvati sitna divljač, ali i smanjiti štete koje čagljevi pričinjavaju desetinama domaćinstava na ovim područjima gdje u čoporima ponekad zmaju napasti i uništavati perad i sitnu stoku na seoskim imanjima.

(Foto: Ilustracija, hr.wikipedija.org)
0 Comment

Send a Comment