Stručna edukacija pčelara: “Metodologija i izazovi u postupku određivanja kvalitete meda” (FOTO)

DSC_0990POŽEGA – U okviru projekta “The Bee Incubtor”, u organizaciji Veleučilišta u Požegi i Pčelarske udruge “Zlatna dolina” danas je održana edukacija namijenjena stručnom usavršavanju pčelara.

Metodologija i izazovi u postupku određivanja kvalitete meda naziv je predavanja koje je održala dr. sc. Ivana Flanjak s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, dok je dr. sc. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku govorio o pčelarenju i klimatskim promjenama.

Među poljoprivrednim granama, pčelarstvo je možda najviše pod utjecajem klimatskih promjena jer na pčelinju zajednicu djeluje i medonosna paša i klimatske promijene. Ključna je tu uloga čovjeka, odnosno pčelara,  koji mora naučiti i usvojiti nova znanja kako bi se mogao nositi s nametnuom situacijom, naglasio je dr. Puškadija.”Kada nema medonosne paše nema ni razvoja pčelinje zajednice, a sa slabim pčelinjim zajednicama ne može se raditi jer ona ne može donijeti ni za sebe ni za pčelara i to je spirala smrti. Pčelar mora znati kako amortizirati djelovanja klimatskih promijena na pčelu jer one se ne dešavaju nekom drugom već sada i ovdje.  Pčelari moraju razumijeti potrebe pčelinje zajednice ne proizvodi “sirotinju”. Ukoliko u okolišu nema hrane, pčelinja zajednica neće stvoriti leglo i ukoliko im umjetno ne stvorimo klimu obilja, jednu kvalitetnu prihranu, dogodit će se ono što se događa u Hrvatskoj – da je više od 50 posto pčelinjih zajednica nestalo. Nužna su nova znanja jer do prije nekoliko godina živjeli smo u sredini u kojoj nisu bili prisutni problemi kakvi su danas – situacija je vrlo složena, ima rješenja ali sada smo u situaciji kada će velik broj pčelara otpasti a oni koji ostanu znat će kako se nositi s nametnutom situacijom,” zaključio je dr. Puškadija.

O izazovima u postupku određivanja kvalitete meda govorila je dr. sc. Ivana Flanjak. Hrvatski pčelari proizvode kvalitetan med, ali svaki med je jedinstven na svoj način.” Naravno postoje zakonske regulative koje su propisane o kvaliteti meda, ali to je postupak koji obuhvaća jako puno parametara. Svaki med je jedinstven, med bagrema iz Požeške kotline i med bagrema iz Istre, med bagrema s Bilogore, to je sve bagrem ali postoje nijanse koje ga razlikuju i po kojima se može utvrditi da je med potekao s nekog geografskog područja. Izazov je nas analitičara pronaći jednu metodu ili više njih koje će dati nedvojbenu identifikaciju da je med odgovarajućeg porijekla, odnosno, ako je moguće utvrditi zemlju i regiju,” naglasila je dr. Flanjak. Savjet potrošačima je – kupujte od poznatih pčelara.

“Naša iskustva s obzirom na kvalitetu su dobra, uzorci naših pčelara meda kojeg prodaju na kućnom pragu je zadovoljavajuća.  Za med u trgovačkim centrima  rekla bih d samo da je to ono što potrošač kupuje kao svoj izbor. Naša preporuka je da potrošači kupuju direktno od pčelara kojeg poznaju i med za koji znaju da je domaći, odgovarajuće kvalitete te da nije krivotvoren” zaključila je Flanjak.

0 Comment