Područje medicine koje se više ne smije zaobilaziti

POŽEGA  – “Socijalni radnik u palijativnoj skrbi” naziv je konferencija koja je u Požegi okupila više od 80 sudionika iz cijele Hrvatske. Konferenciju su organizirali Dom zdravlja Požeško-slavonske županije, Palijativni tim LiPa, Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu i Hrvatska komora socijalnih radnika.

Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ

-Hrvatska je još uvijek jedina zemlja u Europi koja nema palijativnu skrb, a to područje medicine više ne smijemo zaobilaziti – naglasila je Vlasta Vučevac, u Požegi, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ .

Sudionici konferencije mogli su čuti od stručnih predavača o povijesti razvoja palijativne skrbi u Hrvatskoj i svijetu, o kompetencijama i vještinama koje su potrebene socijalnim radnicima u palijativnoj skrbi, te o drugim temama čija je uloga dati naglasak na značaj palijative u segmentu socijalne skrbi.

Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije

-Socijalna skrb pomaže u palijativnim timovima na način da pomaže pacijentima koji žive sami, a slabijeg su imovinskog stanja da ostvare svoja prava te zaštite svoj život kako bi ga do kraja i na samom kraju dostojanstveno proživjeli.dom zdravlja je u svom palijativnom timu uspio dogovoriti i jednog socijalnog radnika koji ide s timom na teren kako bi se takvi problemi na vrijeme rješavali. U takvoj suradnji razmijenjujemo inoformacije i  ostvarujemo zajedničke aktivnosti na dobrobit naših pacijenata – istakao je Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije.

On je posebno pohvalio ovom prilikom Palijativni tim LiPa, Patronažnu službu doma zdravlja i obiteljske liječnike koji svi daju doprinos u tom segmentu.

-Svi su pozvani ovdje, posebice djelatnici centara za socijalnu skrb i vrlo sam zadovoljan odazivom te se nadam da je ovo samo početak suradnje i zajedničke edukacije o ovoj iznimno značajnoj temi – dodao je Puljašić.

U Hrvatskoj još uvijek palijativna skrb nije u cijelosti implementirana u zdravstvu, no unazad nekoliko godina vidljivi su značajni pomaci, rekla je predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Vlasta Vučevac.

-Napravili smo strategiju koja je usvojena 2013. godine i kojom smo utvrdili okvire i temelje za uspostavu zakona i unutar strategije imamo akcije i projektne planove tako da imamo deset domova zdravlja u Hrvatskoj i nekoliko bolnica, te puno volonterskih udruga koje rade na organizaciji palijativne skrbi. Primjerima dokazuju ne samo način rada nego i silnu potrebu koja postoji u Hrvatskoj upravo stoga što smo jako stara nacija, broj stariji od 65 godina sve je veći, u porastu je broj osoba s karcinomima i demencijama, a to je skupina ljudi koja će u budućnosti trebati vrlo organiziranu i konkretnu palijativnu skrb.To područje medicine više ne možemo zaobilaziti, a unatoč velikim potrebama čitav proces ide vrlo sporo. Hrvatska je još uvijek jedina zemlja u Europi koja nema palijativnu skrb. Stoga se trudimo da potaknemo u svim zajednicama razvoj palijativne skrbi, jer palijativnu skrb radi čitav interdisciplinarni tim s deset različitih profesija. u ove tri godine iskustva su nam da se u manjim sredinama čak puno brže sastavljaju timovi, a dobar primjer je i ovdje u Požeško-slavonskoj županiji gdje su se doista okupili ljudi koji su pokrenuli lavinu dobročinstva – naglasila je Vučevac.

dr.sc. Ana Štambuk izvanredna profesorica na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu

O kompetencijama i vještinama socijalnog radnika u palijativnoj skrbi govorila je dr.sc. Ana Štambuk izvanredna profesorica na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu.

-U palijativnoj skrbi socijalnom radniku posebno je potrebna sposobnost dobre procijene i fleksibilnost te vrlo visoki stupanj senzibilnosti i osjećaja za timski rad, visoki stupanj ležernosti i želje za  učenjem. Jer svaka nova situacija i novi čovjek traži novu prilagodbu. Jedna rfečenica koja će najbolje opisati što socijalni radnik treba učiniti – on zapravo u osobi kojoj pristupa treba vidjeti sebe i pitati se permanento, što je ono što bi on želio da mu se napravi u takvoj situaciji. Ako to socijalni radnik uspije on će napraviti pravi posao – rekla je profesorica Štambuk.

Ljerka Pavković, tajnica Palijativnog tima LiPa

Na području Požeško-slavonske županije palijativnu skrb svojim radom promiče Palijativni tim LiPa koji uz pružanje izravne pomoći potrebitim korisnicima djeluje i na senzibilizaciji stručne i šire javnosti radi promicanja vrijednosti palijativne skrbi. ” Želja nam je da se palijativa uvede u sustav na način kako je planirano u Stretegiji RH, a edukacija je osnov palijativne skrbi. Što više profesionalaca, volontera i osoba koje prepoznaju da mogu pomoći na bilo koji način ljudima koji boluju od neizlječive bolesti, oboljelima će biti lakše i kvalitetnije će proživjeti život – istakla je Ljerka Pavković, tajnica Palijativnog tima LiPa .

0 Comment