50 godina od održavanja prvog požeškog festivala koji nije prestajao pronositi slavonski trajni optimizam /FOTO/

Pola stoljeća nakon održavanja prvog glazbenog festivala, koji je bitno proširio ne samo glazbenu scenu, već i glazbene izričaje i trendove, ove godine bit će dodatno obilježen retrospektivom, završnom večeri pod nazivom „Pjevat će Slavonija“. Ali, kako festival nije bio samo scena, pjevanje i sviranje, povod je to za šira prisjećanja. Iako je prošlo 50 godina i danas sasvim prikladno  zvuče pozdravne riječi tadašnjeg direktora festivala Branka Hribara: – Festival „Slavonija 69“ pokušava i Slavoncima i svim ostalim našim sugrađanima ….obznaniti u pjesmi i napjevu otvorenost i širokogrudnost slavonske duše, slavonski smisao za doskočicu i šalu, slavonski trajni životni optimizam – taj danas toliko neophodan stimulativ da se istraje u sudaru svih nas s naglim svijetom nove civilizacije.

Glazbeni festival je za našu Požegu i šire bio iznimni događaj, koji se uvijek pripremao već sljedećeg dana nakon završetka prethodnog. Već od prve godine RTV je prenosio finale izravno, a televizija je mangetoskopske snimke emitirala naknado, s time da je finalna večer  izravno prenošena, kao i proglašenje pobjednika. Bio je to prvi direktni prijenos jednog događanja iz Požege. Režirao gaje Egon Šoštarić, a urednici su bili Mićo Brajević i Milan Grgić.

 „Požeški list“ za tadašnje prilike detaljno je pratio festival i sva događanja, ali je izlazio i poseban bilten festivala. Tako da i danas možemo čitati: Festival je otvoren povorkom pjesme i cvijeća. Više od 1800 mladića i djevojaka članova folklornih družina uz glazbu Trenkovih pandura prošli su ulicama grada i na taj način označili da je trodnevna parada vedrih nota pod imenom Slavonije 69 započela.

Toga dana je u Požegi otvorena velika automatska kuglana, te obnovljeni bazen. U tijeku su bili restauratorski radovi u crkvi sv. Lovre koji su se mogu pogledati, a gradsko amatersko kazalište igralo je predstavu „Auvergnanski senatori“, kojoj je ne nedavno održanom festivalu amaterskih amatera Hrvatske dodijeljeno specijalno priznanje. Organizirani su izleti u  Kutjevo, Veliku i Kamensku. Mogle su se pogledati izložbe I.  Salon slavonske karikature (izlagao i Alojz Fiuri), a u Muzeju izložba “Dokumenti muzičkog života Požege“. Tih dana gosti su bili nogometaši zagrebačkog Dinama, koji su odigrali prijateljsku utakmicu sa Slavonijom, gostovali košarkaši „Tuškanca“ iz Zagreba.

Do današnjih dana teško je prebrojiti sve pjesme, autore, pjevače… Nećemo se dovesti u nevolju i spominjati samo neka imena.  Ali jednoj skladbi pripada iznimno mjesto među ljubiteljima slavonskog – Kukuruzi se njišu – Pero Gotovac – Miroslav S. Mađer, pjeva Zvonko Špišić, Ivo Robić  – nagrada žirija i publike, od 1970. godine postaje himna Festivala.

Svih tih godina uložen je enormni entuzijazam, želja za čuvanjem tradicije i njegovanjem slavonskog duha, težnja za lijepom glazbom, puno znanja, snage, veselja, pa i novca, kako bi  festival rastao, mijenjao se prema vremenu i odupirao  svim dežurnim kritičarima. O tome ćemo moći puno saznati na izložbi koju priprema Gradski muzej Požega. 

Budući da muzej nema toliko puno muzejskih predmeta i građe o festivalu, pa smo krajem ožujka započeli akciju skupljanja materijala o festivalu kako bismo uključili zajednicu i kako bi to bila nekakva zajednička izložba (muzej, udruga, zajednica) – kaže Mirela Pavličić Hein, ravnateljica. Prikupljeno je puno fotografija, ulaznica, prospekata, plakata, brošura, video zapisa, kaseta, majica, ploča, pa osobnih predmeta poput haljina, torbica, leptir mašni, kravata, dakle odjevnih predmeta koje su Požežani nekada nosili na festival, jer će jedan dio izložbe biti posvećen i ondašnjoj modi. Požežani su očito nostalgični, kad je o festivalu riječ.“

Autorica izložbe Ivana Domanović kaže kako je akcija je privukla građane koji su donijeli raznovrsne predmete na posudbu, – od institucija puno su nam pomogli Državni arhiv u Slavonskom Brodu – odjel u Požegi te Glazbena škola u Požegi koji su nam ustupili raznovrsnu zanimljivu građu o festivalu, a od građana su nam svoje predmete poklonili ili posudili za potrebe izložbe Vera Ćuže Abramović, Maja Smoljanović, dr. Rajka Šimunović, zatim Igor Stipanović, Dragutin Lojber, bivši gradonačelnik gospodin Dragutin Štirmer i drugi. O kakvim predmetima se radi otkrit ćemo na otvorenju izložbe 23. kolovoza, a sama izložba zvati će se „Pjevat će Slavonija“ po poznatoj pjesmi Vice Vukova s prvog festivala.

Prava i opširna monografija o požeškom glazbenom festivalu još je u rukopisu. Pripremio ju je Miroslav Badanjak, čovjek koji je uz festival na raznim dužnostima bio od 1969. do 2011. godine. Nažalost, za života ju nije uspio objaviti. Obzirom na detaljnu sadržajnost i fotodokumentaciju doista bi bilo zanimljivo vidjeti je jednog dana ukoričenu. Za sada će rukopis biti koristan izvor njegovoj unuci Andreji Andrišek, koja sudjeluje u pripremi kataloga „Pjevat će Slavonija“.

0 Comment