Zlatko Uzelac: „Povijesne vrijednost se moraju uvažavati“

Autor: BST

Idejno rješenje rekonstrukcije Trga Sv. Trojstva u Požegi, nakon okončanog urbanističko – arhitektonskog natječaja, tema je koja dominira društvenim mrežama na kojima Požežani jasno iskazuju svoje nezadovoljstvo prvnonagrađenim radom. Požežani su naprosto zaljubljeni u svoj grad, čuvenu „slavonsku Atenu“, pa ne treba čuditi veliko zanimanje za središnji prostor povijesne jezgre i okosnicu grada. Možda i poučeni iskustvo uređenja Trga sv. Terezije, ne žele propustiti priliku da kažu što žele u svom gradu, a što ne.

blank

 „Malo ljudi zna što je taj trg, za koji odavno postoje planovi da se uredi. To je srce grada, najveći srednjovjekovni trg u Hrvatskoj, s dvije očuvane crkve iz 13. stoljeća, arhitektonski izuzetno značajne, s građanskim kućama s trijemovima,  koje zovu bolte. Uz onaj u Osijeku ima jedini je kužni pil u Hrvatskoj. Za razliku od osječkog, dali su  napraviti građani Požege, kad je 1749. godine pola grada umrlo od pandemije. Oni preživjeli nisu svatko sebi gradili spomenik, nego su to učinili zajednički, za razliku od osječkog, koji je stjecanjem okolnosti privatni memorijalni spomenik“ govori nam prof. Zlatko Uzelac, Požežanin koji je devedesetih godina u Institutu za povijest umjetnosti radio Konzervatorsku studiju povijesne jezgre Požege. Sada se našao u ulozi člana Ocjenjivačkog suda natječajnog postupka kao predstavnik Grada Požege. Povjesničar umjetnosti i urbanist konzervator, s diplomama zagrebačkog Filozofskog i Arhitektonskog fakulteta, struku je gradio na projektima gradovi-tvrđave, osim Požege, dvorca u Kutjevu, tvrđavi u Slavonskom Brodu, tvrđi u Osijeku, Petrovaradinu i dr.

blank

U raspisu natječaja je od strane Grada Požege dugogodišnje istraživanje čiji rezultati su studija Instituta za povijest, valorizacija trga je temelj za natječaj, s kojom su natjecatelji bili upoznati kao i sa smjernicama kako treba uređivati trg. „Više od polovine radova se toga i držalo, a druga polovina su išli na negiranje svih elemenata. Međutim, kolega Žarko Španiček, ravnatelj, i ja pružili smo odlučni otpor takvoj praksi. Koristio sam pravo na izdvojeno mišljenje, što se pokušalo vrlo agresivno osujetiti, a što pokazuje beskrupuloznost onih koji su provodili natječaj, da se progura projekt suprotan kriterijima za ocjenjivanje i zadavanje teškog udarca u povijesno srce grada. Siguran sam da će grad imati snage da se tome odlučno suprotstavi, jer je previše vezan za svoj trg da bi dopustio bezočan napad na smisao prostora“ govori Uzelac.

Što bi Trg u budućnosti morao zadržati, a što mu oduzima vrijednost?

blank

„Povijesne vrijednosti se moraju uvažavati. Nekoliko nagrađenih rješenja  ima elemente vrlo izvrsnih rješenja, svi od drugog do četvrto plasiranog držali su se uvjeta i programa. U odnosu na temu zdenca, kao drugog kontrapunkta kužnom pilu, kao „požeški Manduševac“, koji je vjerojatno i napravljen po njegovom uzoru, jer se Požega ugledala često na Zagreb, taj zdenac je bio u programu, u drugonagrađenom radu je vrlo prihvatljiv prijedlog jer se nadopunjuje temeljima prve gradske vijećnice, a Požega je jedina  u Slavoniji imala status grada u 18. stoljeću. Vijećnica je bila nasred trga, napravljena je rehabilitacija tlocrtnog dijela i brončana maketa grada s prikazom starog grada Požege, koja bi pokazala pravu vrijednost grada. Terasa kavane je vraćena na trg, gdje nekad i bila, i za gradsku ložu s boltama je predložen je povratak. To bi cijeli taj jugozapadni dio trga zaokružilo, obnovilo i dodatno bitno obogatilo, vratilo vrijednost Trga. Suprotno zahtjevu iz raspisa natječaja za poštivanjem postojeće povijesno i prostorno izražene razlike između zapadnog i istočnog dijela trga, on se nasilno dijeli novom dominantnom strukturom uspostavljenom po sredini plohe trga na sjevernu i južnu polovinu. Dominantnu strukturu određuje betonska traka koja se prostire od ulaza u dvorište biskupskog dvora na istočnoj, a završava u proizvoljnoj i neodređenoj točki u blizini kužnog pila, ali tako da, izravno suprotno zahtjevu konzervatorskih uvjeta, ignorira spomenik po kome je trg nazvan. Betonska traka sredinom trga određuje obavezu okupljanja svih predviđenih sadržaja koji su u njoj linearno postrojeni i samo u njoj dopušteni. Suprotno izričitom zahtjevu iz raspisa natječaja za fleksibilnost korištenja prostora ovdje su točno određena i mjesta za taksativno nabrojene sadržaje. Zapadna strana trga odvojila bi se od istočne, jer zapadna s boltama je zapravo taj reprezentativni dio trga. Istočna je ostavljena kao što je danas, s nekim poboljšanjima. Činjenica da se radi o dva bitno različita dijela trga je bila u programu naglašena, nikako sjeverni i južni“ primjećuje Uzelac i argumentirano takvom rješenju suprotstavlja.

Što govore Požežani, kakav bi oni trg željeli?

blank

Ako bismo saželi mišljenja Požežana o tome kakav trg žele u središtu svoga grada, onda se ponavlja nekoliko zahtjeva: ukloniti parkiralište na Trgu, vratiti nekadašnje ili možda povećati prostor za zelenilo, vratiti zdenac na središte. Zgrada tržnice dobila je mnogobrojne loše ocjene povjesničara umjetnosti i arhitekata, tako da su idejna rješenja tome pristupala kao anketnom dijelu. O tome Uzelac kaže: „Promet mora ostati, to su pokazale sve studije, ukidanjem prometa trg bi doživio odumiranje, to je zadatost, ali je pitanje kako ga postepeno prilagoditi. Sve do 1996. godine promet se kretao sjevernim dijelom trga, 1953. godine napravljen je pristup hotelu na južnoj strani, na kojoj se nikad prije nije odvijao. Prvonagrađeni rad se time nije niti zamarao. Ali ima dobrih rješenja u drugim radovima. Zelenilo je različito tretirano u svim idejnim rješenjima. Drvored na srdnjovjekovnom trgu ne možemo zasaditi. Npr. drugonagrađeni rad je poštivao postojeće vrijednosti i nadogradio ih. Umjesto cvjetne trake koja dijeli prometnicu na sjevernoj strani od parkirališta, zamišljen je prostor kao cvjetni parter ili parterno zelenilo, koji je uz klupe. Dodano je zelenilo ispred Fine, gdje je zdenac,  uz kompleks terase kazališne kavane s maketom i gradskom i vijećnicom, postavljeno je vrlo zanimljivo zelenilo. Jedino je uklonjeno nešto što izgleda kao livada oko kužnog pila. To je samoniklo, zbog neodržavanja, popločeno je kamenom, a između toga raste trava. To zelenilo onemogućava pristup kužnom pilu, kao i nepotrebna ograda. Kužni pil dobiva središnje mjesto,  vraća mu se dignitet, a oplemenjuje postojeće zelenilo“.

Što ćete predložiti Gradu Požegi, kao član Ocjenjivačkog suda?

 „Predložit ću da se postavi izložba svih pristiglih radova u Požegi, to je ostala obaveza provoditelja natječaja. Do tada nisu moguća nikakve druge odluke. Time će Požežani imati priliku upoznati se sa svime. Nadam se da će mišljenja biti respektirana, a ja ću zastupati i dalje svoje mišljenje i nitko me u tome neće spriječiti, moje mišljenje je utemeljeno na desetogodišnjem izučavanju toga prostora i drugih povijesnih prostora u Hrvatskoj, meni je dužnost da se borim za svoju profesiju, urbanističko-konzervatorsku. Smatram svoju dužnošću da odgovornim na svako pitanje koje mi se postavi.“ (Branka Starčević Tesari)

Komentiraj: