PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jelenko Topić
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jelenko Topić
Višestoljetnu tradiciju spravljanja domaće zimnice na slavonskim prostorima dosljedno nastavlja mlada lovkinja Nikolina Karmišević djevojački Milosavljević iz Pleternice. Dok je recepturu za spremanje zimnice pokupila od majke Nade i bake Anke zov prirode i navike naslijeđene od oca Branka Milosavljevića odvukli su je među lovce u državno lovište Požeška gora kojim gospodari Lovačko društvo Šljuka iz Pleternice. Otac Branko(60) je lovac od 19. godine, a dva mandata je bio predsjednik Šljuke u koju se Nikolina uključila 2015. godine tj. odmah nakon završetka studija šumarstva u Zagrebu. Tako ova poletna i vedra žena sve dane provodi u prirodi radeći u pleterničkoj Šumariji Hrvatskih šuma, gdje je zaposlen i otac, a gotovo tijekom vikenda u lovu.
Karmiševići i Milosavljevići živeći u istoj obiteljskoj kući kada je u pitanju ishrana orijentirani su isključivo na plodove sa svoje njive smještene u obližnjoj Požeškoj Koprivnici odakle supružnici tj. Nikolinini otac i majka vuku korijene. Povrće sa posjeda koriste za spravljanje zimnice, a Nikolini je od pomoći majka, suprug Mario i otac Branko.
Tradicija je krajem svake jeseni i na početku zime da oni stavljaju na kiseljenje papriku u komadu, zatim papriku napunjenu svježim kupusom, zatim krastavce, slatke feferone, gljive, a poseban specijalitet je tzv. lovačka salata koja je mješavina više povrtnica, ali uz dodatak šumskih plodova.
-Dodatak u lovačku salatu je borovica koja joj daje posebnu aromu, a te bobice se koriste i u marinadi za meso divljači – ističe pleternička lovkinja Nikolina. Dodaje da se bobice te šumske biljke često stavljaju i u specijalitete od divljači prilikom kuhanja srnetine ili mesa divlje svinje.
-Kod pripreme zimnice neophodno je na početku povrće dobro očistiti i oprati, te ukloniti oštećenja na plodovima – priča nam nadalje Nikolina. Dodaje da se očišćeno povrće prokuha u vodi kojoj je dodatan ocat. Potom se staklenke napune tim povrtnicama i sve zalije istom vodom, te zatvore odgovarajućim poklopcima. Slijedi jedan zanimljiv postupak koji se rijetko primjenjuje, a pokazao se kao izuzetno koristan.
-Napunjene i zatvorene staklenke zajedno stavljamo u veliku posudu, te se u navedenu posudu naspe voda tako da bude do samih poklopaca na staklenkama, a sve se to još jednom prokuha što je zapravo prirodni način pasterizacije – nastavlja nam lovkinja Nikolina Karmišević dodavši da se tako izbjegava korištenje konzervansa u pripremljenu zimnicu, a ona sačuva sva svoja prirodna svojstva.
Nakon ovog kuhanja sve se to ohladi u toj vodi, a staklenke sa zimnicom se spremaju na tamno, suho i hladno spremište najčešće u podrumske prostore gdje je temperatura ispod 15 stupnjeva Celzijevih. Dakako ovaj postupak nešto je drugačiji kod spremanja zimnice u drvene posude kako se nekada radilo u ovim krajevima, a danas je prava rijetkost.
-Kada se staklenka sa zimnicom otvori i koristi treba je čuvati u hladnjaku jer je spremljena na prirodan način i bez kemijskih dodataka – zaključila je lovkinja Nikolina Karmišević.
Foto: D. Mirković
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
