ZELENA BERBA U VINOGRADIMA BRANKA MIHALJA NA MAČEVU BRDU IZNAD KUTJEVA: „Ubiremo i bacamo višak grozdova s trsova kako bi u konačnici postigli vrhunsku kvalitetu vinske kapljice“ /FOTO/

Autor: DK

Ove godine nekoliko dana kasnije, u odnosu na prijašnje, pristupilo se zelenoj berbi u vinogradima poznatog kutjevačkog vinara i vinogradara mr.sc. Branka Mihalja. Kakva je to berba, možda će se neki pitati, a odgovor može odmah uslijediti da se radi o neophodnim radovima u vinogradu kako bi se  postigla vrhunska kvaliteta grožđa u kasnijoj redovnoj berbi.

Zelena berba je poodmakla na Mačevu brdu iznad Kutjeva u kojoj se zeleni grozdovi bacaju na zemlju. Što se tom berbom postiže o tome nam je nešto više rekao Branko Mihalj naglašavajući kako vinogradari intenzivno pregledavaju svoje vinograde od 1. srpnja do sv. Ilije, odnosno do 20.srpnja.

-U tim danima možemo utvrditi gdje je višak grožđa odnosno grozdova. Kada to utvrdimo započinjemo sa zelenom berbom. Te smo poslove prije obavljali u zadnjoj dekadi srpnja. Ove smo godine s time krenuli malo kasnije iz više razloga koji neće utjecati na kvalitetu grožđa – ističe Branko Mihalj koji neće uvjeriti mnoge da je to ispravan način rada, bacanje više nego zdravih zelenih grozdova na zemlju.

-Ubire se i baca višak zelenih grozdova. Prvenstveno se ta zelena berba obavi na sorti graševine ali i na drugim sortama. To se radi iz jednog i jedinog razloga, a to je da u konačnici grožđe bude kvalitetno i da možemo iz tih grozdova koji ostanu na trsovima dobiti vrhunsku kapljicu, odnosno vrhunsko vino – nastavlja Mihalj dodajući kako su stručnjaci utvrdili da se kvalitetno vino dobije upravo iz malih bobica grožđa, a ne iz velikih jer kod spravljanja ponajboljih vina, što je u Kutjevu slučaj, nije presudna količina već kvaliteta sadržaja u bocama.

Možda se krije tajna najbolje proizvedenih vina između ostalog i u zelenoj berbi koja se obavlja u Kutjevačkom vinogorju uz sve one druge radnje i tretiranja koja se kroz godinu odrađuju u vinogradima.

-Od nas 30-ak koji smo članovi Udruge vinara i vinogradara Kutjevo najmanje 15 primjenjuje tu metodu zelene berbe i samim time se natječe za prestižnu zlatnu markicu kutjevačke kvalitete, što je jako važno. Ta zlatna markica je iznad standarda vrhunske graševine koju dodjeljuje Hrvatski zavod za vinarstvo – nastavlja Branko Mihalj kojeg smo zasukanih rukava uz njegove pomagače zatekli u vinogradu na Mačevu brdu gdje se obavlja dio zelene berbe.

-Ovaj ovdje položaj je jedan od najboljih predjela u Hrvatskoj za vinogradarstvo. Neki će reći da su drugi predjeli bolji, Venje, Hrnjevac i Mitrovac, ali ja sa sigurnošću mogu reći da je ovo tradicionalan položaj na području Kutjeva i držim ga najboljim. Predjeli uz Mačevo brdo, Vidim, Zaječovac i Vinkomir su sigurno najbolji predjeli u Republici Hrvatskoj za graševinu – naglašava Branko Mihalj nastavljajući pojašnjavati kako se zelena berba nakon graševine obavlja na sortama rajnskog rizlinga, merlota i muškat ruže….

-Ovdje u vinogradu, na ovom predjelu, uz vinogradarstvo Markota iz Pleternici jedini u Hrvatskoj imamo muškat ružu – dodaje Mihalj ističući da što se što se tiče zelene berbe i tzv. bacanja grozdova, da to nisu male količine jer je njegova želja, ali i većine drugih ovdašnjih vinogradara da imaju kvalitetu, a ne količinu.

-Što se tiče zelene berbe na graševini sigurno ću baciti gotovo 30 posto grozdova sa trsova. U drugim sortama, poput merlota možda i 50 posto kao i rajnskog rizlinga. Kod muškat ruže bit će bačeno i do 70 posto grozdova, a sve u cilju da imam vrhunsku kvalitetu vina u konačnici. Sve to radimo kako bi berbu dočekali sa vrhunskom kvalitetom grožđa, a samim time onda i vrhunskom vinskom kapljicom – pojašnjava vinogradar Mihalj.

Što se tiče redovite berbe u vinogradima, ona prema riječima Branka Mihalja ne bi trebala započeti prije 20.rujna, a to se odnosi na najzastupljeniju sortu graševinu.

-Najbolje je za vinograde da imaju najmanje 180 dana vegetacijskog ciklusa, od 15.travnja do 15.listopada u koji su uključene one najbolje sorte. Za graševinu je nabolje vrijeme za berbu deset dana prije listopada i prvih deset dana u tom mjesecu. Da bi bila vrhunska kvaliteta po trsu može biti od 1,5 do 2 kg grožđa, posebno graševine. Dakle ako ste s takvom količinom grožđa ušli u podrum, 7,5 do 8 tona po hektaru onda se može očekivati više nego vrhunska kvaliteta vina – dodaje Mihalj.

Uz graševinu u vinogradima Mihalj zastupljene su i druge sorte, cabernet sauvignon, merlot, portugizac… Što se tiče portugisca on je kod Mihaljevih prisutan od 1953. godine otkako su doselili iz Hercegovine u Slavoniju o kojoj sorti uvijek govori sve najbolje jer prema njegovim riječima do nje oni kao obitelj jako drže.

-Tom sortom i vinima se mnogi hvale, ali kad se nađemo na svjetskom ocjenjivanju portugizaca u Mađarskoj jako je dobro vidljivo s kojeg je podneblja on najbolji. Kutjevo je bitno za portugizac iako se do njega u ovim našim krajevima previše ne drži – zaključuje Branko Mihalj.

Komentiraj:



Spašavanje podatakaWWW.DATARECOVERY.HR SERVIS RAČUNALA "INFOLAB E.I."D.O.O.

Translate »