Ždralovi najavili kraj zime – što čeka lovce i divljač?

Neobično je i iznenađujuće da je iznad Požege i okoline početkom siječnja u preletu primijećeno oveće jato ždralova. Naime, ove ptice obično od veljače do travnja, možemo vidjeti u preletu u raznim dijelovima zemlje.

Ove godine, njihov let je stigao relativno rano – što bi, po narodnom vjerovanju, trebalo značiti na konačni prestanak zime i hladnog vremena. Čini se da je riječ o posljedicama blage i kišne zime.

Klimatsko – hidroloških čimbenici naravno utječu i na ostala životinjska bića u prirodi, pa tako i na divljač.  Životinjske vrste imaju svoj vlastiti senzor hladnoće koji potiče na grijanje, a mehanizmi živčanog sustava za osjećaj određenog raspona temperature.

Prema svemu znanom ne iznenađuje činjenica da su životinje razvile razne prilagodbe za preživljavanje u različitim vremenskim okolnostima. Kroz dosadašnje razdoblje ova zima je izuzetno blaga sa relativno visokim temperaturama, ali i obiljem oborina pa sve to ima odraza na divljač u našim lovištima.



-Takvi uvjeti na pojedine vrste divljači imaju dvojak učinak, dijelom pozitivan, a dijelom negativan – kazao nam je dr. veterinarske medicine Hrvoje Korov dodajući primjerice da pticama i sisavcima više odgovara blaga zima jer im je dostupnija hrana i lakše održavaju tjelesnu temperaturu. Naime, većina životinja u prirodi teže pronalazi hranu i teže se kreće kada je na tlu u duboki snijeg ili su zaleđene površine. To se dodatno potencira ako takvi uvjeti traju dulje vrijeme. Tada je divljim svinjama otežano rovanje, fazanima dostupnost sjemenki i insekata dok močvarice sele sa bara i ribnjaka na rijetke vodotoke koji ne smrznu (npr. Orljava).  Tada na scenu stupaju lovci koji unoseći hranu u hranilišta spašavaju fond divljači u svojim lovištima. Imajući u vidu da je zimsko razdoblje vrijeme dolaska na svijet divljih praščića u uvjetima ekstremno niskih temperatura može doći do uginuća.

-Kišna razdoblja sa enormnim količinama padalina sa posljedično velikim površinama pod vodom, kao što jer to slučaj ove zime, mogu utjecati da pojedine vrste divljači kao što su prije svega divlji zec. Većina divljači migrira sa takvih površina i traži ocjedito tlo na uzvišenjima – nastavlja nam dr. Korov. Dodaje da će u slučaju da se obilne kiše nastave to svakako imati utjecaja na slabije preživljavanje prvih proljetnih legala divljeg zeca.

Kako smo u uvodu rekli tople zime pogoduju divljači u smislu dostupnosti hrane i lakšeg održavanja tjelesne temperature no pogoduju i uzročnicima zaraznih i parazitarnih bolesti koji također lakše preživljavaju i aktivniji su. Možda su krpelji najbolji primjer.

Zbog svega toga potpora ljudske ruke može biti životinjama od izuzetne koristi jer se mnoge stvari aktivnostima lovaca daju poboljšati tako da i blage i kišovite zime mogu proći bez težih posljedica.