Zaslužuje li znanstvenik dr. Josip Potočanac da ulica u rodnom mu Trenkovu, te Velikoj i Požegi nosi njegovo ime?

Javnosti sadašnjeg vremena nije poznato ime i prezime jednog poznatog znanstvenika porijeklom iz požeškog kraja. Riječ je o dr. Josipu Potočancu, hrvatskom agronomu koji je rođen u Trenkovu 15. rujna 1915. godine, a preminuo u Zagrebu 20. kolovoza 1993. Diplomirao 1939. godine, te doktorirao 1953. na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Dugi niz godina bavio se genetikom i oplemenjivanjem bilja. Radio u Poljoprivrednom institutu u Osijeku, u Zavodu za genetiku i bilinogojstvo Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu, te u Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja u Zagrebu gdje je bio znanstveni savjetnik.

Genetiku specijalizirao kod A. Tavčara. Bio je na specijalizaciji u Institutu »Max Planck« za genetiku i oplemenjivanje bilja u Kölnu. Organizirao je izgradnju Centra za oplemenjivanje pšenice u Botincu kraj Zagreba. Stvorio je 28 novih odlika pšenice, od kojih je 6 priznato u inozemstvu. Njegove kreacije novih sorti pšenice bile su na pokusima na poljima PPK Kutjeva, a neke od njih su u tom vremenu ostvarivale izuzetne prinose i imale izvrsnu kvalitetu zrna.

U međunarodnim pokusima u 30 zemalja svijeta njegova je odlika Zlatna dolina bila na prvome mjestu po prinosu između 16 odlika s najvećim prinosom u trogodišnjem prosjeku. Ta sorta je sedamdesetih u Hrvatskoj bila posijana na 65 posto površina. Josip Potočanac je bio suradnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti od 1975. godine napisavši 50 znanstvenih radova iz područja genetike ozime pšenice.

Imajući sve to u vidu zasigurno je vrijeme da sredina iz koje je potekao obilježi njegovo ime i djelo. Stoga bi bilo logično da jedan ulica u rodnom mu Trenkovu, te Velikoj i Požegi dobije njegovo ime.

Možda bi inicijativu za to trebale dati strukovne udruge, no i ostali su pozvani da to učine počevši od udruga, vijećnika, političkih stranaka i drugih.