Zagreb je 3,5 puta razvijeniji od većine slavonskih županija uključujući Požeško-slavonsku

Autor: Jelenko Topić

Hrvatska gospodarska komora već petu godinu zaredom izrađuje publikaciju „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“, u kojoj su prikazani i uspoređeni svi najvažniji i dostupni socioekonomski pokazatelji na razini svake od županija, a u pojedinim poglavljima dostupna je i usporedba s regijama EU-a. U pripremi te publikacije sudjelovale su područne komore u županijama uključujući HGK – Komora Požega. 

Bruto domaći proizvod po stanovniku pokazuje proizvodnu razinu razvijenosti pojedine zemlje ili regije. Naravno, što je taj pokazatelj veći, to je zemlja ili regija razvijenija. Prema tako usklađenom pokazatelju, naša zemlja se u 2020. godini nalazila na 64 posto prosječne razine razvijenosti EU, po čemu je dijelila predzadnje mjesto među članicama s Grčkom, dok je jedina manje razvijena članica bila Bugarska.

Usporedba županija pokazuje veliku razliku u razini razvijenosti. Najrazvijeniji Grad Zagreb u 2018. godini bio je čak 3,5 puta razvijeniji od Virovitičko-podravske županije s najmanjim BDP-om. U 2018. godini samo četiri županije nalazile iznad tog prosjeka, točnije, Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska, te Dubrovačko-neretvanska županija. Istodobno su se četiri županije nalazile na manje od 60 posto tog prosjeka, a radilo se o četirima županijama s područja Slavonije; Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji što upozorava na znatno zaostajanje ove velike regije.

Iznimka je bila samo Osječko-baranjska županija koja je u 2018. godini, po BDP-u bila na 70,8 posto prosjeka naše zemlje. Kada se podaci za 2018. godinu usporede s podacima za 2000., pokazuje se da je pozicija u odnosu na prosjek RH poboljšana kod tek pet županija, točnije, kod Grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske te Međimurske županije. Sve ostale županije zabilježile su pad u odnosu na prosjek države.

Nešto bolji trendovi zabilježeni su i u razdoblju oporavka od krize nakon 2014. godine, u kojem je, prema podacima za 2018., približno polovina županija zabilježila rast u odnosu na državni prosjek. Najdinamičniji rast ovog pokazatelja u odnosu na druge županije zabilježen je kod Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i Varaždinske županije, dok je s druge strane najveći pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti svih županija zabilježen kod Sisačko-moslavačke županije.

Više iz kategorije

enterslots kdslots777 vegasgg autospin88 jempol88 playbet88 luxury333 fit188 bigdewa megahoki88 warung168 gas138 nusa365 gebyar123 kencana88 max77 garuda999 koinvegas mantul138 autowin88 emas168 pusatwin ajaib88 monsterbola bonus138 kencana88 koko138 bet88 dragon77 dunia777 bigdewa jakartacash 7winbet emas138 toto slot