Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

Zagreb je 3,5 puta razvijeniji od većine slavonskih županija uključujući Požeško-slavonsku

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jelenko Topić

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | Zagreb je 3,5 puta razvijeniji od većine slavonskih županija uključujući Požeško-slavonsku Požega.eu | Zagreb je 3,5 puta razvijeniji od većine slavonskih županija uključujući Požeško-slavonsku

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Jelenko Topić

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Hrvatska gospodarska komora već petu godinu zaredom izrađuje publikaciju „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“, u kojoj su prikazani i uspoređeni svi najvažniji i dostupni socioekonomski pokazatelji na razini svake od županija, a u pojedinim poglavljima dostupna je i usporedba s regijama EU-a. U pripremi te publikacije sudjelovale su područne komore u županijama uključujući HGK – Komora Požega. 

Bruto domaći proizvod po stanovniku pokazuje proizvodnu razinu razvijenosti pojedine zemlje ili regije. Naravno, što je taj pokazatelj veći, to je zemlja ili regija razvijenija. Prema tako usklađenom pokazatelju, naša zemlja se u 2020. godini nalazila na 64 posto prosječne razine razvijenosti EU, po čemu je dijelila predzadnje mjesto među članicama s Grčkom, dok je jedina manje razvijena članica bila Bugarska.

Usporedba županija pokazuje veliku razliku u razini razvijenosti. Najrazvijeniji Grad Zagreb u 2018. godini bio je čak 3,5 puta razvijeniji od Virovitičko-podravske županije s najmanjim BDP-om. U 2018. godini samo četiri županije nalazile iznad tog prosjeka, točnije, Grad Zagreb, Primorsko-goranska, Istarska, te Dubrovačko-neretvanska županija. Istodobno su se četiri županije nalazile na manje od 60 posto tog prosjeka, a radilo se o četirima županijama s područja Slavonije; Virovitičko-podravskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Požeško-slavonskoj županiji što upozorava na znatno zaostajanje ove velike regije.

Iznimka je bila samo Osječko-baranjska županija koja je u 2018. godini, po BDP-u bila na 70,8 posto prosjeka naše zemlje. Kada se podaci za 2018. godinu usporede s podacima za 2000., pokazuje se da je pozicija u odnosu na prosjek RH poboljšana kod tek pet županija, točnije, kod Grada Zagreba, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Šibensko-kninske te Međimurske županije. Sve ostale županije zabilježile su pad u odnosu na prosjek države.

Nešto bolji trendovi zabilježeni su i u razdoblju oporavka od krize nakon 2014. godine, u kojem je, prema podacima za 2018., približno polovina županija zabilježila rast u odnosu na državni prosjek. Najdinamičniji rast ovog pokazatelja u odnosu na druge županije zabilježen je kod Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i Varaždinske županije, dok je s druge strane najveći pad u odnosu na prosječnu razinu razvijenosti svih županija zabilježen kod Sisačko-moslavačke županije.



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.