Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

Za povijest bez iskrivljavanja i uljepšavanja

PRIJE 1 GODINU
TEKST: D.M.

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | Za povijest bez iskrivljavanja i uljepšavanja Požega.eu | Za povijest bez iskrivljavanja i uljepšavanja

PRIJE 1 GODINU
TEKST: D.M.

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

O onome što su radili u ovoj, te kakvi su programi rada za iduću godinu bilo je riječi na Godišnjoj skupštini Povijesnog društva Požega održanoj u prostoru Knjižnice i čitaonice Požega.

Godišnja nagrada Povijesnoga društva Požega za 2022. godinu dodijeljena je na skupštini Mihaeli Markovac, članici društva koja je ovom prigodom održala i stručno predavanje pod naslovom „Josip Kolombo – između nacije i klase“.
O vrlo bogatom i sadržajnom radu govorio je profesor Vinko Tadić, predsjednik požeških povjesničara. Tako doznajemo da je Društvo na početku godine, zajedno s Biro-tiskom d. o. o., objavilo knjigu pokojnoga Dane Pavlice „U vatrama-Počitelj (1263. – 1993.)“, a riječ je o interdisciplinarnom djelu koje obuhvaća povijest sela Počitelja u Lici od srednjega vijeka do suvremenoga doba. Knjiga je izazvala veliku pozornost znanstvenih krugova a naročito u javnosti kod Ličana i Ličanki diljem svijeta. Profesor Dane Pavlica preminuo je 2005. godine, a njegova supruga dopustila je objavu rukopisa. Autor je to djelo pisao teško narušena zdravlja i doslovno posljednjim snagama završio rukopis.
Osim toga, Povijesno društvo Požega organiziralo je niz predavanja, predstavljanja knjiga, rasprava i radionica a posebnu pozornost posvetili su radu s učenicima osnovnih škola. Sve u svemu, članovi Povijesnoga društva Požega ističu se u našoj sredini po radu na suočavanju s događajima hrvatske povijesti bez iskrivljavanja, uljepšavanja i tome slično, istakao je u svom izlaganju predsjednik Tadić.
Dr. Mihaela Markovac govorila je o Josipu Kolombu, rođenom Kutjevčaninu, istaknutom borcu za radnička prava koji je živio i djelovao početkom prošlog stoljeća. Bio je jedan od legendarnih sedam sekretara SKOJ-a, proganjan od političkih protivnika u doba diktature kralja Aleksandra od 1929. do 1934. godine. Ubijen je 1930. godine u dobi od 25 godina u zasjedi policije i žandara. U to doba najviše su progonjeni i zatvarani komunisti kao protivnici jugoslavenskoga monarhističkog režima. Kolombo je u prošlom sustavu bio zaslužni građanin čije je ime nosila ulicu i osnovna škola u Kutjevu da bi u Republici Hrvatskoj neopravdano postao zaboravljeni sugrađanin.

Tekst i foto: D. M8rković



























Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.