PRIJE 2 GODINE
TEKST: D.M.
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
PRIJE 2 GODINE
TEKST: D.M.
Jedan od najvećih poslova kod poznate kutjevačke vinogradarske obitelj Krešimira Bodograjca rezidba loze privodi se kraju. U nasadu je najzastupljenija graševina, gotovo 70 posto, zatim sivi pinot, zweigelt i cabernet sovignon, te nešto drugih sorti. Bodograjčevi sudjeluju u mjeri ekološke gnojidbe za što je stiglo odgovarajuće umjetno gnojivo. Osim toga u njihovim vinogradima se prati pojava američkog cvrčka prenosnika opake bolesti te grožđanog moljca postavljanjem feromonskih mamaca.
Živjeti od vinograda i vina iz godine u godinu je sve teže. Protekle tri godine su bile u znaku pandemije Covida 19 s čime se ova obitelj uspješno nosila. Međutim, sada nakon enormnog povećanja cijena goriva i drugih potrepština u vinogradarstvu, Krešimiur se pribojava najgorih scenarija.
Krešimir je treća generacija kutjevačke obitelji Bodograjac koja se bavi vinogradarstvom i vinarstvom. Šezdesetih godina prošlog stoljeća djed Kosta je počeo vinogradariti, potom je nasade proširio otac Zvonko tako da sada Bodograjčevi posjeduju osam hektara na idealnim, južnim pozicijama Krndije u Lukaču i Mitrovcu. S poslovima u vinogradu i podrumu uz Krešimira bavi se supruga Marijana i kćerke Marina i Tatjana. Posjeduju svu potrebnu mehanizaciju, a namjera im je da ručni zamjene za samohodni berač obzirom da je radna snaga skupa i sve ju je teže naći. Podrum je uz obiteljsku kuću u središtu Kutjeva kapaciteta od 100 tisuća litara što je dovoljno za spremanje vlastite proizvodnje grožđa.
Obzirom na južne, osunčane lokacije vinograda, sastav tla i sortimet daje vrhunska vina. Za plasman su zaduženi Krešimirovoj otac i majka Vesna. Najviše vina prodaju ugostiteljima u Dalmaciji i Primorju, a među gradovima prednjače Rijeka, Zagreb, Novalja i Pag. Bodograjčevi vode i dvije konobe u Selcu i Crikvenici.
Želja Bodograjčevih je da više vina plasiraju u vlastitom podrumu za što je bilo neophodnu kušaonicu sa tridesetak proširiti na šezdesetak mjesta. Za to im je iz Europskog fonda za dopunsku djelatnost na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nepovratno dodjeljeno 50 tisuća eura. Na taj način su se uključli u strategiju razvoja turizma grada Kutjeva i obogaćivanja ugostiteljske ponuda kutjevačkog kraja.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
