Kulturno-umjetničko društvo Bektež proslavilo je svoju 25. obljetnicu djelovanja. Vjerni su to čuvari običaja koji čuvaju od zaborava kulturnu baštinu u kraju gdje žive pronoseći ju u mnoge krajeve Hrvatske i izvan nje kroz nastupe na smotrama i drugim prigodnim događanjima.
Od samog početka djelovanja kao članovi u KUD-u Bektež ostalo je njih troje koji su u kontinuitetu, sadašnji predsjednik Udruge i voditelj KUD-a Duško Bijelić, njegova supruga Branka i Jasna Jajić. Kroz sve te godine izmijenjalo se njih mnogo koji su svatko od njih davali svoj doprinos u radu društva.
U razgovoru s Duškom Bijelićem vratili smo se malo u povijest koji se prisjeća prvih dana djelovanja KUD-a.
-Mi smo kao članovi većinom u starijoj dobnoj skupini. Kroz naš KUD je kroz sve ove godine prošlo više od 200 članova. Neki su se zadržavali i bili naši članovi duže, a neki kraće. Puno se toga lijepo događalo, a posebno se sjećamo i onih prvih ljubavi među članovima koje su se događale i kasnije koje su okrunjene brakom i obitelji, Maja i Kruno Stipić. Poslije njih, kao stariji par, pronašli su se u međusobnoj ljubavi Anka Ergović i Stipo Ugarković… Oni mlađi koji su bili naši članovi odlazili su iz KUD-a zbog školovanja izvan našeg mjesta i županije. Kad jednom odu u škole i fakultete teško su se vraćali i njihovog povratka nije bilo iako je među njima bilo izvrsnih pjevača i plesača – kroz razgovor se prisjeća Duško Bijelić vraćajući se u dane prve probe članova KUD-a, 17.veljače 1997. godine.
-Vrijeme je činilo svoje sastajali smo se u početku i dogovarali kako će se društvo zvati. Bilo raznih prijedloga. Moj osobni stav je bio da društvo nazovemo po mjestu u kojem KUD djeluje, dakle Bektež. Složili su se s tim prijedlogom jer to je ipak ime koje ostaje trajno po mjestu u kojem živimo – nastavio je Duško osvrćući se i na „turbulencije“ u društvu.
-Tri mandata sam predsjednik KUD-a. Prije mene su bili, prvi predsjednik Branko Galić koji je bio devet godina. Da nije u tom vremenu bilo njega teško da bi se KUD ikad i osnovao. Vrijeme je činilo svoje, on nakon devet godina nije više ostao predsjednik. Nakon njega je došao Maro Mršo koji je bio predsjednik dvije godine. Došlo je određenih problema u djelovanju KUD-a i to 2005. godine kada nas je ostalo samo osam članova. Tada kao da smo počeli sve iznova, sa primanjem novih članova i svime drugim kako bi KUD opstao. Predsjednik KUD-a je bio i Mato Ramić koju je dužnost obnašao isto dvije godine – dodaje Duško Bijelić koji je nakon toga preuzeo vođenje KUD-a do današnjih dana.
Jako se dobro Duško prisjeća kako su nekada stari ljudi pjevali u svim prigodama i svečanostima. Posebno su mu u sjećanju ostali članovi tamburaša koji su davali poseban doprinos KUD-u, a njih je obučavao Ivica Radonić iz Pleternice koji je bio deset godina bio njihov voditelj i učitelj.
Moglo bi se još puno redaka napisati o KUD-u Bektež, njihovim nastupima i organizacijama raznih smotri, a posebno su ponosni na svoje Bekteške susrete koje njeguju i organiziraju kroz svih ovih 25 godina djelovanja.
Posebno se svojim uspjesima ističe pjevačka sekcija Društva koja je često pohvaljivana na županijskim smotrama acapella pjevanja. 2013. godine predstavljali su Požeško-slavonsku županiju na Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava u Krapini.
Članovi pjevačke sekcije nastavljaju nizati svoje uspjehe tako da su i 2016. pohvaljeni na Županijskoj smotri u izvornom acapella pjevanju te su ponovo branili boje svoje županije i istu predstavljali na još jednom Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava koji se održao u Bjelovaru.
Redovito sudjeluju na izlučnoj smotri pučkoga pjevanja Pivaj diko ja ću ti polagat’ u Biškupcima, na kojoj su i 2018. godine izabrani predstavljati Požeško-slavonsku županiju na državnoj razini u Sisku.
Društvo je vrlo aktivno i ponosno na svoja mnogobrojna sudjelovanja na mnogim smotrama folklora diljem Lijepe Naše, a i šire.
Sudjelovali su, između ostalog, na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Vinkovačkim jesenima, Đakovačkim vezovima te Brodskom kolu. Rado se odazivaju na smotre izvornoga folklora svoga kraja, razne kulturne manifestacije (Festival graševine u Kutjevu, Aurea fest u Požegi i mnoge druge) te na smotre folklora u cijeloj Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini.