UDRUGA „PUT“ I POŽEŠKI OGRANAK MATICE HRVATSKE: Predavanje o zbrinjavanju izbjeglica u vrijeme NDH u Općini Ruševo

U Ruševu je u organizaciji mjesne Udruge „Put“ i Ogranka Matice hrvatske u Požegi održano u vatrogasnom domu predavanje o zbrinjavanju izbjeglica u vrijeme NDH, između 1941. i 1945. godine, u tadašnjoj Općini Ruševo. U nazočnosti brojnih gostiju iz Požege, Slavonskog Broda, Đakova, mještana i ostalih s područja čaglinske općine, prigodnim pozdravnim riječima obratili su se u ime organizatora predsjednica Udruge Andrijana Plavi i Željko Jakopović.

Predavačica i poznata novinarka te autorica dokumentarnih filmova i knjiga Nada Prkačin na zanimljiv je način govorila o ovoj temi, oslanjajući se na izvornu dokumentaciju iz Arhiva u Požegi. Ondašnja Općina Ruševo je 1941. godine po broju stanovnika bila šesta od dvanaest općina u upravnoj jedinici Kotaru Požega. Obuhvaćala je devet sela, a najveći dio radnog i siromašnog stanovništva obitelj je prehranjivala teškim fizičkim radom u poljima. Unatoč tome, oni su u svoje domove primali izbjeglice koje su dolazile uglavnom iz Bosne i Hercegovine. U teškim i neizvjesnim ratnim vremenima, slogu su remetili mnogi problemi, a o tome upravo na vjerodostojan način svjedoče požutjeli dokumenti koji su nijemi svjedoci vremena tijekom Drugoga svjetskog rata.

-U Općini Ruševo tada se manje ili više događalo kao i drugim općinama i kotarima, ali i velikim župama. Ima mnogo dokumenata u kojima se vidi civilni i vojni dio, a oni su na svu sreću sačuvani na razini Kotara Požega. Pritom je tadašnji kotarski predstojnik Gunčić donosio velike, važne i dobre odluke o svemu, a s današnje vremenske distance obavljao je funkciju poput Križnog štaba u Domovinskom ratu. Država je u to vrijeme poduzimala sve što je mogla i što je bilo u njenoj moći da olakša život ne samo izbjeglicama, već i pravoslavnom stanovništvu. Rješavala je i pojedine probleme u obitelji, posebice kada je riječ o alkoholizmu, što se ni do današnjih dana nije bitno promijenilo. Nitko ne postavlja pitanje kako se moglo smjestiti čak 10.000 izbjeglica u roku tri dana i kako su u to vrijeme proživljavali civili koji su im pomagali-istaknula je Nada Prkačin. Dodala je kako trebamo znati hrvatsku povijest, kakva god ona bila, i o njoj trebamo razgovarati jer se ponavlja.