Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

U Zlatnom lugu održana radionica „Suživot s dabrom“

PRIJE 1 MJESEC
TEKST: I. Tomić
FOTO: I. Tomić

Prijavite se da možete ocijeniti galeriju. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

PRIJE 1 MJESEC
TEKST: I. Tomić
FOTO: I. Tomić

U sklopu projekta LIFE BEAVER, u restoranu „Zlatni lug“ u Donjim Emovcima održana je radionica pod nazivom  „Suživot s dabrom“. Organizatori su bili Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije. Cilj radionice bio je podijeliti razmišljanja o utjecaju dabra na vodene ekosustave, prvenstveno sa ciljnim skupinama koje najviše dolaze u dodir s ovom vrstom: poljoprivrednicima, šumarima, vlasnicima zemljišta, ribičima, lovcima i drugima. Važno je bilo prikupiti informacijei razmišljanja dionika koji dolaze u izravan dodir s dabrovima kako bi se stvorila što kvalitetnija osnova za prilagođavanje poljoprivredne politike, rada vodoprivrede i općenito upravljanja okolišem. Cilj je bio da se raspravi o nekim od najbitnijih pitanja o dabru, te njegovim pozitivnim i negativnim utjecajima na stanište u kojem obitava. Na radionici su izneseni prijedlozi i smjernice za pronalazak najboljeg načina održivog suživota s ovim najvećim glodavcem sjeverne polutke, a iznesene su  i smjernice za zaštitu dabra i njegovog staništa te smjernice za gospodarenje dabrom.


U ime domaćina, prigodnim pozdravnim riječima sudionicima skupa obratio se dr. sc. Ivica Samardžić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim županijskim područjem. On je istaknuo kako je problem dabra u Hrvatskoj došao do kritične točke.-Pravi nam probleme i štete i naravno da imamo izazov nositi se s time. Sva vaša iskustva su dobrodošla, a imat ćemo danas  prilike iznijeti svoja mišljenja i prijedloge, što može pridonijeti budućim aktivnostima u rješavanju problema-kazao je ravnatelj te je svim sudionicima radionice zahvalio na dolasku.


Projekt je predstavio prof. dr. sc. Marijan Grubešić, redoviti profesor u trajnom izboru s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Predavanja su održali Marko Boljfetić, mag .ing. silv. („Predstavljanje dabra kao vrste“), prof. dr. sc. Marijan Grubešić („Dabar u Hrvatskoj-od naseljavanja do danas“), doc. dr. sc. Marko Vucelja („Utjecaj dabra na stanište-pozitivni i negativni efekti obitavanja dabra“), dipl. ing. šum. Marko Augustinović( „Praćenje dabra“) i dr. sc. Marija Kovačević ( „Zaštita i praćenje dabra u Požeško-slavonskoj županiji“). Ona je naglasila da se na temelju novijih istraživanja dabar pojavljuje u svim županijskim vodotocima (Orljava, Londža, Pakra, Ilova i dr.), a velik je broj njegovih  nastambi (Grabarje, Brzaja i drugdje). Stoga su važne dojave šumara, lovaca i drugih osoba koje provode vrijeme na terenu. Dr. sc. Ivica Samardžić je napomenuo da se dabar na području Požeško-slavonske županije pojavljuje prije dvadesetak godina, a prvi put je zabilježen 2010. godine. -Nema prirodnih neprijatelja, a najveći mu je opasnost čovjek. Ušao je u vodotokove i kanale, gradi brane, ljudima pravi štete na usjevima i drugdje, brzo se razmnožava, a njegova populacija je došla do kritične točke. Stoga će se morati načiniti program gospodarenja s dabrom i povući neki potezi u rješavanju toga problema-kazao je dr.sc. Samardžić.   


Tijekom predavanja istaknuto je kako je dabar je u Hrvatskoj nestao krajem 19. stoljeća, a ponovnim naseljavanjem u Posavinu i Podravinu, prije 26 godina, vrsta je vraćena u okoliš. Ispuštanjem 85 jedinki stvorena je inicijalna populacija koja se uspješno prilagodila, razmnožila i proširila. Naglašeno je kako je to najveći europski glodavac, a njegov život povezan je s kopnenim vodama i vlažnim staništima. On svojim aktivnostima na izgradnji nastambi i rušenju stabala u nekim slučajevima pridonosi biološkoj raznolikosti područja te pruža povoljne uvjete za život mnogim drugim vrstama. U nekim slučajevima te aktivnosti imaju neželjene štetne posljedice, a to se odnosi na štete koje čini na poljoprivrednim površinama, usjevima i nasadima te u šumama, na cestama ili izgradnjom brana koje uzrokuju i poplave. U svrhu smanjenja šteta i edukacije šire javnosti, pokrenut je navedeni projekt u koji su uključena i dva hrvatska partnera: Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te Muzej Ivanić-Grada..


Poslije predavanja nastavljeno je s grupnim radom u kojem su dionici raspravljali o trima temama: Zaštita dabra i staništa, Zaštita od dabra i Smjernice za gospodarenje s dabrom (Suživot s dabrom). Na radionicu su  pozvane pravne i fizičke osobe koje imaju neko izravno iskustvo s dabrom na terenu. Sudionici radionice bili su predstavnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskih šuma (Uprava šuma Podružnica Požega), Hrvatskih voda, lovačkih udruga i drugih ciljnih skupina.



Ocijenite galeriju

Prijavite se da možete ocijeniti ovu galeriju. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovu galeriju. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.