Požega.eu
Switch
Prijava
Pretraži Požega.eu
oglas
Oglas

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

12.1.2024. u 08:27
TEKST: I. Tomić
FOTO: Arhiva, Gradski muzej Požega

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju he 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

Oglas
Oglas

12.1.2024. u 08:27
TEKST: I. Tomić
FOTO: Arhiva, Gradski muzej Požega

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

U Požegi je 10. siječnja 1884. godine rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković. Srednju školu (licej) završava u Zagrebu, a u ovom gradu i švicarskom Fribourgu studira slavistiku, povijest umjetnosti i filozofiju. U Švicarskoj je 1914. doktorirala temom o Stanisławu Wyspiańskome, a kao profesorica radi u zagrebačkim gimnazijama. Zarana je naučila poljski jezik te postaje istaknuta polonistkinja, a uz Julija Benešića jedna je od najpoznatijih u slavenskom svijetu.

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković


Književošću se počinje baviti vrlo rano, surađujući gotovo u svim časopisima. Tijekom svoga književnog rada Zdenka Marković piše novele, crtice, eseje, feljtone, studije, pjesme u prozi, prikaze i kritike te surađuje u periodici. Njezina prva knjiga Let (1920) zasnovana je na ideji o umjetnosti kao duhovnom aristokratizmu. U svojim književnim djelima bila je sklona lirsko-melankoličnom raspoloženju, zaokupljena svijetom djetinjstva i zavičaja. Objavljuje zbirke pjesama u prozi Kuća u snijegu (1922) i Kuća na suncu (1930) te autobiografska djela Prozori mog djetinjstva (prikaz djetinjstva u Požegi, 1941) i Moj bijeg iz grada (1941). Osim toga, bavila se poljskim književnim i kulturnim temama, poljsko-hrvatskim književnim vezama te prevodila djela poljskih pisaca. Njezini kapitalni radovi su monografije Frangeš Mihanović (1954) i Pjesnikinje starog Dubrovnika (1970), od sredine 16. do svršetka 18. stoljeća u kulturnoj sredini svoga vremena. Najviše svojih znanstvenih i književnih interesa posvećivala je ženama, pišući o našim književnicama Jagodi Truhelki, Kamili Lucerni, Zofki Kveder, Zdenki Jušić-Seunik i drugima. Treba istaknuti da većinu njezinih novelističkih likova čine žene, a njima je posvetila i svoje posljednje i najambicioznije djelo o pjesnikinjama starog Dubrovnika, kojega je pisala čak 25 godina.

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković


Zanimljiva je korespondencija Zdenke Marković s Ivom Andrićem, koja počinje 1918. ,a završava 1932. godine. Tijekom toga vremena izmijenili su stotinjak pisama, a korespondencija je posebice značajna jer je to dokument jedne književne suradnje, a dodatno osvjetljava važno razdoblje Andrićeva života nakon 1918. godine. To je vrijeme kada se on oblikuje kao zreo književnik koji je tada zacrtao pravce svoga književnog uspona, ali i razdoblje u kojem se osjećao hrvatskim piscem. Za književne povjesničare to je korisna književna građa i nezaobilazno mjesto iz ostavštine hrvatske književnice i znanstvenice Zdenke Marković. Slobodan Prosperov Novak ističe kako je književnica pod utjecajem Andrića napisala najbolja svoja djela, a to su pjesme u prozi,“ što je čini jednim od najspiritualnijih ženskih pisaca u hrvatskoj književnosti uopće.“

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković


Za ovu rođenu Požežanku izvori njenog književnog stvaralaštva bili su neobično široka kultura, dobro poznavanje likovnih umjetnosti, načitanost, intimni život i profinjen duh. Bila je tih pripovjedač, biograf svoga života i vremena, u svoja djela unosila je puno intimne lirike, osobnosti i osjećaja. Književnik i književni povjesničar Dubravko Jelčić, također Požežanin, analizirajući njezin književni rad, naglasio je kako je „govorila šapatom i pisala tankim, sasvim tankim perom“. Zdenka Marković doživjela je duboku starost, a umrla je u Zagrebu 14. studenog 1974. u 91. godini života. Gradski muzej u Požegi čuva književnu baštinu mnogih znamenitih građana i poznatih književnika rođenih u Požegi, među kojima i Zdenke Marković. U Muzeju je pohranjen dio njezine osobne ostavštine, uporabnih predmeta, sobni radni namještaj, stolac s naslonom izrađen od parene savijane bukovine, te slika koju je naslikala u pastelu „Jorgovani“. Književnica je rođena u prvoj kući u Vučjaku, u neposrednoj blizini gradske tržnice, a na kući je spomen-ploča posvećena njoj i njezinom bratu, poznatom matematičaru Željku Markoviću. Jedna požeška ulica dobila je naziv po ovoj književnici koju ubrajamo među najpoznatije hrvatske poloniste.
 

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković

U siječnju je 1884. godine u Požegi rođena hrvatska književnica i prevoditeljica Zdenka Marković



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Oglas
Oglas

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Switch