Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

U POŽEGI ROĐEN NA DANAŠNJI DAN: Književnik, prevoditelj i novinar Ivan Mesner

PRIJE 2 MJESECA
TEKST: I. Tomić
FOTO: Arhiva

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | U POŽEGI ROĐEN NA DANAŠNJI DAN: Književnik, prevoditelj i novinar Ivan Mesner Požega.eu | U POŽEGI ROĐEN NA DANAŠNJI DAN: Književnik, prevoditelj i novinar Ivan Mesner

PRIJE 2 MJESECA
TEKST: I. Tomić
FOTO: Arhiva

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

U Požegi je 1. ožujka 1898., prije 126 godina, rođen književnik i novinar Ivan Mesner. U rodnom gradu završava osnovnu školu i četiri razreda gimnazije. U Zagrebu upisuje Učiteljsku školu koju ne završava jer se posvećuje novinarstvu i književnosti, a u zagrebačkom dnevniku «Novosti» radi kao novinar. Bavi se i prevođenjem Baudelairea s francuskog.
Socijalno osjetljiv i blizak socijalnim problemima, u Požegu se vraća kao napredan mlad čovjek, prihvaćajući ideje lenjinizma. U tadašnjem «Glasniku županije požeške“ piše članke braneći siromašne slojeve društva i radnike, a u ovom tjedniku objavljena je i njegova novela «Franjka»(1915). Napisao je nekoliko godina kasnije  polemički članak Otvoreno pismo poklonicima boga “Procenta” (1918).


Mesner je napisao i dva kraća romana: «Novovjeki dječak» (Zagreb 1917) i «Zločinstvo» (Požega 1919). Premda su to početnička djela ekspresionističke lirske proze, pružaju sugestivnu sliku vlastitog društvenog života i trzaja prerano dozrelog i pomalo čudnog dječaka preosjetljive prirode. On u liku Optujskog, glavnog lica prvoga romana, optužuje licemjerno malograđansko društvo svoje okoline, prezirući poslijeratne bogataše onoga vremena i skorojeviće na vlasti. U požeškoj tiskari Aleksandra Tajkova tiska svoj drugi roman “Zločinstvo“. Njegovi romani oslonjeni su na jankopolićkamovsku osnovu.


Prije Mesnerove smrti posjetio ga je Miroslav Krleža, koji je 1919. boravio u Požegi, te zabilježio u svom dnevniku: «Umire. Pjesnik. Od sušice. Posjetio sam dječaka na samrti.» Zanimljivo je da je bolesnička soba i začađena slika Bogorodice iznad književnikove postelje potaknula Krležu da napiše "Ponoćnu simfoniju", poznatiju kao "Crna bogorodica“. O djelu ovog prerano preminulog požeškog književnika s početka 20. stoljeća najcjelovitije se na književnokritički način osvrnuo Ilija Jakovljević (1899–1948). O njemu su pisali Dubravko Jelčić, Miroslav Krleža, Šime Vučetić i Miroslav Vaupotić te Branimir Donat.


Treba napomenuti da je 2009. godine, u nakladi zagrebačke izdavačke kuće „Dora Krupićeva“,  sunakladi Grada Požege i Umjetničke akademije Osijek, tiskana knjiga sa sabranim književnim djelima Ivana Mesnera. U njoj su romani "Novovjeki dječak" i "Zločinstvo", njegove pripovijetke, eseji te uglavnom  neobjavljena korespondencija. U pogovoru knjizi Branimir Donat piše o požeškom književniku „o kojem se do tada skromno znalo i pisalo“. Knjiga sadrži i vrijedne fotografije iz obiteljskog albuma, književnikove osobne dokumente i njegov životopis.


Ivan Mesner umro je u Požegi 3. studenog 1919. od tuberkuloze u 21. godini, a iza sebe je ostavio vizionarske stranice proznih tekstova, kao svjedočanstva svoga vremena. Iznimno kratak život i mali opus pridonijeli su tome da ga se u hrvatskoj, pa čak i slavonskoj književnosti gotovo zaboravi. Jedna požeška ulica dobila je po njemu ime.



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

POŽEGA VREMENSKA PROGNOZA
Izdvojeno
Novo