Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

TARTUFI RASTU I NA OBRONCIMA POŽEŠKIH GORA: Mit postao zbilja

23.11.2023. u 06:15
TEKST: D. Mirković
FOTO: D. MIRKOVIĆ

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | TARTUFI RASTU I NA OBRONCIMA POŽEŠKIH GORA: Mit postao zbilja Požega.eu | TARTUFI RASTU I NA OBRONCIMA POŽEŠKIH GORA: Mit postao zbilja

23.11.2023. u 06:15
TEKST: D. Mirković
FOTO: D. MIRKOVIĆ

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Pronalaženje gljiva tartufima nije samo privilegija Istrana. Njih ima i izvan Istarskog poluotoka pa i kod nas u Požeštini, što je stalno u svojim napisima isticao poznati gljivar Romano Božac. Dugo se čekalo na materijalni dokaz da ih se pronađe. I onda je prije desetak godina mit postao zbilja. Iskopani su u šumama Dilj gore oko Sovskog jezera u čaglinskoj općini. Psi dresirani za njihovo pronalaženje, a dovedeni su iz Istre, s lakoćom su ispod zemlje njušili crne gomolje ove skupocjene delicije.


Nakon što su pronađeni na Dilj gori, dvije godine kasnije, tartufi su se našli na jelovniku restorana Braniteljske zadruge u Čaglinu. Jela je pripremao kuhar Darko Ružojčić koji je radio u Istarskim hotelima, a nakon ljetne sezone našao se na ispomoći braniteljima u Čaglinu. Nažalost, zbog niza okolnosti Zadruga je prestala sa radom.


Krajem prošlog stoljeća pronalazak tartufa u požeškom kraju pojedinci su prijavljivali u Stražemanu, Kutjevu i Požegi. Nažalost, bila je riječ o gljivi velikoj gomoljači koja sliči tartufu i također raste pod zemljom.


Oko tartufa se vrte veliki novci pa nije trebalo dugo čekati da i Slavonci nabave i dresiraju pse za taj posao i pribave dozvole za rad. Nekoliko je uspješnih tartufara u Požeštini. Njihove pronađene gljive njima znanim kanalima opet završavaju u Istri, a vjerojatno i u Italiji gdje postižu vrtoglave cijene.


U Požegi ima ideja i radi se projekt za umjetnom proizvodnjom tartufa, slično kao to rade najvećih potrošači Talijani i Francuzi koji gotovo dvije trećine gljiva proizvode na plantažama. Projekt predviđa uzimanje u koncesiju tridesetak hektar šume čiji bi se korijen drveća „zarazio“ micelijem. Čak se zna i požeški restoran koji bi nudio jela sa tartufima. Posao bi se brzo isplatio a brojni turisti umjesto u Istru išli bi u Požeštinu uživati u jelima sa tartufima.


U prilog opravdanosti projekta govori i primjer poduzetnog Našičanina koji je prije 20 godina kupio više stotina sadnica lješnjaka zaraženih micelijem u Italiji. Njih je zasadio na svojim njivama i već petnaestak godina vadi skupe gomolje.





Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.