Svećenik i znanstvenik Josip Kunkera svojim je djelima zadužio mnoge generacije

POŽEGA – U organizaciji Hrvatskog arheološkog društva, Katoličke gimnazije u Požegi, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Požegi i Povijesnog društva Požega organiziran je hvalevrijedan simpozij na temu „Josip Kunkera i prošlost čaglinskog kraja”. Svećenik i znanstvenik Josip Kunkera svojim je djelima zadužio mnoge generacije svojim istraživačkim radom i bogatom pisanom ostavštinom u kojoj se mogu pronaći brojne nepoznanice vezane za Požeštinu.

Goran Đurđević, predsjednik Povijesnog društva Požega

-Cilj simpozija je da se proslavi sto godišnjica njegovog rođenja kojeg je život doveo u Požešku kotlinu u Ruševo i Bučje gdje se istaknu kao veoma marljiv istraživač povijesnih, arheoloških, etnografskih, muzikoloških, lingvističkih i drugih tema o čemu je ostavio iza sebe preko 30 djela, na žalost 10 tiskanih i 20 u rukopisima. Dio smo toga izložili na prigodnoj izložbi a Kunkera je značajan i što je prvi izložio važne podatke i lokalitete koji su se poslije pokazali kao istinitima. Očekujemo njegov Zbronik radova u 2015. godini za što očekujemo da nam se lokalna zajednica priključi, posebice općina Čaglin kako bi u tom vidu prepoznali svoje mogućnosti u razvoju turizma i gospodarstva – rekao je Goran Đurđević, predsjednik Povijesnog društva Požega i jedan od organizatora simpozija.

Mnoga arheološka nalazišta bi danas ostala nepoznata iz rimskog  razdoblja i srednjeg vijeka da ih nije otkrio Josip Kunkera na čemu mu također treba zahvaliti i o tome među mlađim generacijama progovriti.

arheologinja Dubravka Šokac Štimac

-Kada je riječ o araheološkim nalazima veliki je doprinos velečasnog Kunkere jer da njega nije bilo za mnoge lokalitete se ne bi znalo, osobito iz prapovijesti a tako i iz iz rimskog  razdoblja i srednjeg vijeka. Kao dugogodišnji arheolog muzeja pronašli smo između ostalog i tragove dio metalurskog centra, u Imrijevcima, gdje se lijevalo željezo a znamo da u Požeškoj kotlini nemamo željeza što je najvjerojatnije dovezeno iz Bosne. Pronašli smo veoma vrijedne nalaze, dvije željezne posude koje su bile izložene u Zagrebu na izložbi Slavonija, Baranje i Srijem vrelo civilizacije – istaknula je arheologinja Dubravka Šokac Štimac.

Josip Kunkera je svojim djelima povezao sredozemnu kulturu sa Zlatnom dolinom što potvrđuje dugogodišnje djelovanje tog znanstvenika u svećeničkoj službi ali i istraživačkom radu na ovim prostorima.

Simpozij će završiti izložbom – Novalji (i Ruševu) obraz osvitlati – pisana ostavština Josipa Kunkere autora Dominika Kunkere, Aleksija Škunce, Gorana Đurđevića i Vinka Tadića.

 

 

0 Comment

Send a Comment