Rođeni Drenovčan Andrija Štampar dobio spomenik u Ženevi, a otkrio ga je premijer Plenković

Pred 78. skupštinu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), na kojoj se u okolnostima brojnih sigurnosnih izazova, razgovaralo o rješavanju globalnih zdravstvenih problema, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković otkrio je spomenik Andriji Štamparu, vizionaru i velikanu svjetskog zdravstva, jednom od utemeljitelja WHO-a i prvom predsjedniku Svjetske zdravstvene skupštine, čiji rad i nasljeđe i danas nadahnjuje zdravstvene djelatnike i zdravstvene politike diljem svijeta.
Iznimna međunarodna vrijednost dugogodišnjeg djelovanja Štampara dokazana je i nedavnim velikim priznanjem, uvrštenjem Dnevnika Andrije Štampara nastalih između 1931. i 1938. godine koji se čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu u registar UNESCO-ovog programa Pamćenje svijeta.
Andrija Štampar (1888.-1958.) bio je hrvatski liječnik međunarodnog ugleda, pionir u području javnog zdravstva i socijalne medicine koji je prije gotovo 100 godina inaugurirao koncept univerzalno dostupne i besplatne javne zdravstvene skrbi te isticao važnost zajedničkog rada medicinskih stručnjaka i države u borbi protiv bolesti i bijede te u poboljšanju životnih uvjeta najugroženijih slojeva društva. Bio je jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije koji je od 1946. godine predsjedao njenom Privremenom komisijom sve do službenog utemeljenja 1948. godine, a kao zdravstveni stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda i Rockefellerove zaklade radio je na promicanju i organizaciju javnog zdravstva u različitim dijelovima svijeta (Europa, SAD, Kanada, Rusija, Daleki istok, posebno Kina).
Pred sjedištem Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi, donacijom Vlade i Zaklade Ivan Kožarić - spomenik Andriji Štamparu kao trajan simbol predanosti Hrvatske načelima globalnog zdravlja i solidarnosti, ostat će tako skulptura „Oblik prostora“, jednog od velikana hrvatske umjetnosti Ivana Kožarića.
Rođen je u Brodskom Drenovcu, a u Beču je završio medicinu. Od 1919. godine je bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja (Odjeljenje za rasnu, javnu i socijalnu higijenu) u Beogradu. Postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Kraljevini Jugoslaviji, te osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Zahvaljujući njegovim zalaganjem, poseban institut Socijalne Medicine se osnovao u sklopu zagrebačkog medicinskog fakulteta.