Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

ROĐEN PRIJE 249 GODINA: Ivan Švear-svećenik, povjesničar i pisac prve narodne povijesti na hrvatskom jeziku

PRIJE 6 DANA
TEKST: I. Tomić
FOTO: Arhiva

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED
Požega.eu | ROĐEN PRIJE 249 GODINA: Ivan Švear-svećenik, povjesničar i pisac prve narodne povijesti na hrvatskom jeziku Požega.eu | ROĐEN PRIJE 249 GODINA: Ivan Švear-svećenik, povjesničar i pisac prve narodne povijesti na hrvatskom jeziku

PRIJE 6 DANA
TEKST: I. Tomić
FOTO: Arhiva

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Na današnji dan 12. svibnja 1775. , prije 249 godina, rođen je u Ivanić-Gradu u obrtničkoj obitelji Ivan Švear, župnik u Požeškim Sesvetama, profesor požeške Gimnazije i pisac prve narodne povijesti na hrvatskom jeziku. U rodnom mjestu završava pučku školu, a školovanje nastavlja u Zagrebu, gdje 1792. godine  završava klasičnu gimnaziju. Zatim upisuje studij teologije jer pokazuje izrazito zanimanje za svećenstvo. Zanimala ga je i politika, imao je smisla za poeziju te je nerijetko pisao pjesme. Nakon završetka studija teologije, bio je kapelan u Bedenici i Virju (1789) te kateheta u Požegi (1813). Za svećenika se zaredio 1798. godine. U požeškoj Gimnaziji predavao je gramatikuod 1813. do 1816. te je bio vrlo cijenjen profesor. U Požeškim Sesvetama postaje župnik 1816., baveći se župskim i znanstvenim radom. Kao sesvetski župnik, uredio je župno gospodarstvo i sastavio vrlo vrijednu župnu spomenicu. Služeći se izvrsno latinskim i njemačkim jezikom, napisao je, osim brojnih drugih, pjesmu na latinskom "Spomenica Požeških Sesveta", koja je tiskana 1842. , a opisuje povijest sesvetske župe. Sačuvana je i prigodna pjesma na latinskom jeziku Carmen honoribus (1830.) posvećena zagrebačkom biskupu Aleksandru Alagoviću.


Još od rane mladosti Ivan Švear se bavi povijesno-istraživačkim radom, a posebice ga je zanimala moguća povezanost Hrvata, Srba i Slavena s Ilirima. Tako je tijekom života prikupio opsežnu povijesnu građu koja se bavila tom tematikom. Svoju prvu knjigu „Ogledalo Iliriuma“ počeo je pisati u šezdesetoj godini života, a posebice je značajna jer je to prva narodna povijest pisana i tiskan hrvatskim jezikom i velik je doprinos hrvatskom narodnom preporodu. Djelo je pisao tijekom četiri godine, no nažalost, nije doživioizdanje ove svoje knjige. Naime, ona je posthumno izlazila u Zagrebu od 1839. do 1842. godine. S povijesnog stajališta Švear u tom djelu zagovara tezu da su Iliri autohtoni, a Slaveni njihovi potomci. U prva tri sveska obrađena je stara povijest do 1114. godine, a četvrti svezak obuhvaća povijest do 1790. godine. Pišući ovu knjigu, koristio je građu iz požeških samostanskih ljetopisa 18. i 19. stoljeća, koji su kasnije, nažalost, izgorjeli.


Ivan Švear preminuo je 12. rujna 1839. u Požeškim Sesvetama, u 65. godini života. U spomen na njega, središnja ulica u Pleternici i jedna u Zagrebu te srednja škola u Ivanić-Gradu nose njegovo ime. Ispred suvremene zgrade pleterničke Knjižnice nalazi se njegovo spomen-poprsje koji je Grad Pleternica postavio 2014. godine. Premda rođen u Ivanić-Gradu, u knjižničnom Odjelu za odrasle Švear zauzima počasno mjesto među znamenitim Pleterničanima.




Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.