ROĐEN PRIJE 249 GODINA: Ivan Švear-svećenik, povjesničar i pisac prve narodne povijesti na hrvatskom jeziku

Na današnji dan 12. svibnja 1775. , prije 249 godina, rođen je u Ivanić-Gradu u obrtničkoj obitelji Ivan Švear, župnik u Požeškim Sesvetama, profesor požeške Gimnazije i pisac prve narodne povijesti na hrvatskom jeziku. U rodnom mjestu završava pučku školu, a školovanje nastavlja u Zagrebu, gdje 1792. godine  završava klasičnu gimnaziju. Zatim upisuje studij teologije jer pokazuje izrazito zanimanje za svećenstvo. Zanimala ga je i politika, imao je smisla za poeziju te je nerijetko pisao pjesme. Nakon završetka studija teologije, bio je kapelan u Bedenici i Virju (1789) te kateheta u Požegi (1813). Za svećenika se zaredio 1798. godine. U požeškoj Gimnaziji predavao je gramatikuod 1813. do 1816. te je bio vrlo cijenjen profesor. U Požeškim Sesvetama postaje župnik 1816., baveći se župskim i znanstvenim radom. Kao sesvetski župnik, uredio je župno gospodarstvo i sastavio vrlo vrijednu župnu spomenicu. Služeći se izvrsno latinskim i njemačkim jezikom, napisao je, osim brojnih drugih, pjesmu na latinskom "Spomenica Požeških Sesveta", koja je tiskana 1842. , a opisuje povijest sesvetske župe. Sačuvana je i prigodna pjesma na latinskom jeziku Carmen honoribus (1830.) posvećena zagrebačkom biskupu Aleksandru Alagoviću.

Još od rane mladosti Ivan Švear se bavi povijesno-istraživačkim radom, a posebice ga je zanimala moguća povezanost Hrvata, Srba i Slavena s Ilirima. Tako je tijekom života prikupio opsežnu povijesnu građu koja se bavila tom tematikom. Svoju prvu knjigu „Ogledalo Iliriuma“ počeo je pisati u šezdesetoj godini života, a posebice je značajna jer je to prva narodna povijest pisana i tiskan hrvatskim jezikom i velik je doprinos hrvatskom narodnom preporodu. Djelo je pisao tijekom četiri godine, no nažalost, nije doživioizdanje ove svoje knjige. Naime, ona je posthumno izlazila u Zagrebu od 1839. do 1842. godine. S povijesnog stajališta Švear u tom djelu zagovara tezu da su Iliri autohtoni, a Slaveni njihovi potomci. U prva tri sveska obrađena je stara povijest do 1114. godine, a četvrti svezak obuhvaća povijest do 1790. godine. Pišući ovu knjigu, koristio je građu iz požeških samostanskih ljetopisa 18. i 19. stoljeća, koji su kasnije, nažalost, izgorjeli.

Ivan Švear preminuo je 12. rujna 1839. u Požeškim Sesvetama, u 65. godini života. U spomen na njega, središnja ulica u Pleternici i jedna u Zagrebu te srednja škola u Ivanić-Gradu nose njegovo ime. Ispred suvremene zgrade pleterničke Knjižnice nalazi se njegovo spomen-poprsje koji je Grad Pleternica postavio 2014. godine. Premda rođen u Ivanić-Gradu, u knjižničnom Odjelu za odrasle Švear zauzima počasno mjesto među znamenitim Pleterničanima.