Proslavljena svetkovina Svete Marije Bogorodice na Novu 2022. godinu

Autor: Biskupija PZ

Na svetkovinu Svete Marije Bogorodice – Novu godinu, 1. siječnja 2022. večernje euharistijsko slavlje u požeškoj Katedrali sv. Terezije predvodio je biskup Antun Škvorčević. Sudionicima slavlja čestitao je Novu godinu, rekavši kako ona zapravo i nije nova, jer smo po broju godina postali stariji, i da ona može biti nova samo po onome što će se s Bogom dogoditi u našim životima. Spomenuo je da Nova godina nije otajstvo koje Crkva danas slavi, nego na osminu po Božiću ona slavi svetkovinu Svete Marije Bogorodice.

Na Božić je u središtu naše vjerničke pozornosti Isus koga je ona rodila, a danas je pred našim očima ona kao Bogorodica. Pozvao je sudionike slavlja da joj povjere sve svoje nakane za ovu godinu, da ona moli s nama pred sinom svojim Isusom Kristom, pobjednikom nad smrću. Još je kazao kako se na danas ujedno slavi Svjetski dan mira, za koji nam je papa Franjo poslao Poruku pod naslovom: »Međugeneracijski dijalog, obrazovanje i rad: sredstva za izgradnju trajnog mira«. Biskup je potaknuo na molitvu za mir u našim srcima, mir u našim obiteljima, mir u našoj domovini i mir u svijetu.

U homiliji je ispripovjedio kako svakog tjedna barem nekoliko puta internetom primi obavijest da je u nekom dijelu svijeta preminuo neki bogataš i da pokojnikovi najbliži žele baš njemu pokloniti njegovo bogatstvo za dobre svrhe. Kazao je kako je jasno da je riječ o običnoj prijevari, i da navodna baština ne postoji. Povezao je to s ulomkom drugog današnjeg čitanja u kojem sv. Pavao piše Galaćanima da nas je Bog u Sinu rođenom od žene sve usvojio kao sinove i kćeri, učinio dionicima njegove baštine, koja nije neka prijevara kao u internetskom slučaju, nego je istinita jer je Božja. Zapitao se, kako to da nerijetko nekoj materijalnoj baštini dajemo daleko veće značenje nego onome što smo postali u Sinu Božjemu? Kazao je kako je početak ove godine prigoda u kojoj se zajedno s nazočnima želi obnoviti u toj vjeri, da bismo kao baštinici u Sinu cijele ove godine bili bogati Božjim bogatstvom: Duhom Sina Božjega, u kojem Bogu govorimo „Oče“. Pozvao je sudionike slavlja neka kao najljepšu zadaću u ovoj godini svakog dana mole Duha Sina Očeva da ne prestane u njima trajno oživljavati baština koju su po njemu primili.

Spomenuo je potom kako sv. Pavao tumači da se događaj našega posinjenja ostvario po jednoj ženi koja je rodila Sina Očeva, ne spominjući da joj je ime Marija, jer je to Galaćanima očito bilo dobro poznato, o čemu nam svjedoči naviješteni Lukin evanđeoski ulomak. Rođenje Isusa, slave Očeve, baštinika njegova božanstva, evanđelist predstavlja kao događaj koji se zbio po skromnoj nazaretskoj djevojci u krajnjem siromaštvu i napuštenosti betlehemske štalice. Ako je Bog u Mariji, svojoj jednostavnoj službenici ostvario tako veliko djelo, zašto se onda ne bismo usudili razmišljati da djelo našega božanskog posinjenja Bog oživotvoruje i u nama malim i beznačajnim hrvatskim ljudima, koji mu pristupamo na Marijin način, upitao je biskup. Marija je, kako nam svjedoči sv. Luka u evanđeoskom ulomku, u svom srcu razmišljala o događajima koji su se zbivali povezano s Isusom Kristom. Ona je, kako uči Drugi vatikanski sabor, najprije Isusa začela u svom srcu, kad je povjerovala Bogu i prihvatila biti suradnica u njegovu naumu spasenja. Srce je najdublja stvarnost našeg bića, i kad se u njem nastani vjera i oživi povjerenje u Boga, začet je i započinje u nama živjeti Božji svijet, ustvrdio je biskup. Potaknuo je sudionike slavlja neka se oduševe za ono što se u ovoj godini može s njima po Bogu dogoditi. Napomenuvši kako će se i ove, kao i prijašnjih godina, u Hrvatskoj s pravom razmišljati o poboljšanju našeg životnog standarda, biskup je naglasio da je to premalo, te da bi nam od materijalnog bogatstva daleko važnije trebalo biti bogatstvo Božje prisutnosti u nama i njegova baština, jer je ono vječno i neprolazno. Zamolio je Isusovu Majku neka sudionicima slavlja pomogne da se ove godine u njima začne i rodi obilje Božjeg milosnog bogatstva, ustvrdivši da su to najbolje vjerničke novogodišnje želje.

Kazao je zatim da se to može ostvariti Božjim blagoslovom, o kojem govori naviješteni ulomak iz Knjige brojeva, navodeći riječi blagoslova, kojima su starozavjetni svećenici blagoslivljali narod na židovsku novu godinu: »Neka te blagoslovi Gospodin i neka te čuva. Neka te Gospodin licem svojim obasja, milostiv neka ti bude. Neka pogled svoj Gospodin na te svrati i mir ti donese«. Biskup je naglasio da je Gospodin naš Isus Krist vidljivo Božje lice kojim nas je Bog obasjao kad je on postao čovjekom, položio sebe za nas do kraja, do u smrt i na taj način postao jasnoća Božjeg milosnog i milosrdnog srca. Bog se u Isusu Kristu okrenuo svojim licem prema nama i želi nam biti blizu, te je stoga važno da se i mi svakoga dana svojim vjerničkim srcem okrećemo prema njemu, kako bi Božji milosni i milosrdni pogled bio u nama učinkovit.

Ustvrdivši da je mir djelo Božjeg pogleda na nas, biskup je napomenuo kako je mir sklad čovjeka s Bogom, sa samim sobom, s drugim ljudima i sa stvarnošću oko sebe. Do tog stanja ne može čovjek stići vlastitim snagama, nego Božjom pomoću. Upozorio je na nesklad koji postoji u našem životu, napose u hrvatskom društvu, o čem svjedoči i mnoštvo agresivnih riječi u javnom prostoru, uvreda, podcjenjivanja s najviših razina. Kako doći do sklada i na općoj, političkoj, gospodarskoj i drugim razinama u Hrvatskoj? Našim nastojanjem, ali ne bez Boga. Molimo za taj mir, pozvao je biskup, i omogućimo Bogu da se on nastani u našim srcima, kako bi bilo mira i oko nas. Istaknuo je da je Isus Krist naš mir. On je, naime, Bog i čovjek. U njemu je Bog u skladu s čovjekom i čovjek u skladu s Bogom kao u nikome drugom, te biti u Isusu Kristu znači dospjeti u sklad kojemu je ime mir, zaključio je biskup. Poželio je sudionicima slavlja da se Isus Krist tako nastani u njima i bude njihov mir tijekom cijele godine koja je započela. Povjerio je Isusovoj Majci da moli s nama za to veliko Božje dobro u nama.
Biskup je na svršetku svetog slavlja kazao kako prvog dana ove godine nemamo nešto drugo ljepše poželjeti od onoga što je Mojsije poželio svome narodu u današnjem prvom čitanju: zazvati Božji blagoslov na sve nas i na naše djelovanje.

Više iz kategorije