Proslava prve obljetnice posvete crkve sv. Petra u Kuli /FOTOGALERIJA/

KULA - Na Uskrsni ponedjeljak 1999. godine požeški biskup msgr.dr. Antun Škvorčević položio je kamen temeljac za izgradnju nove crkve sv. Petra u Kuli kojeg je blagoslovio osobno Papa Ivan Pavao II., prilikom posjeta Mariji Bistrici 1998. godine. Izgradnja crkve potrajala je nešto duže vremena, gotovo 15 godina, koju je prije godinu dana posvetio, kao i oltar u crkvi, biskup Škvorčević. Na izgledu crkve mogu pozavidjeti mnoge župe jer nemaju takav sakralni objekt, a crkva u Kuli je filijala kutjevačke župe.

Danas je bilo posebno svečano u Kuli gdje je svečanim euharistijskim slavljem proslavljena prva obljetnica posvete crkve sv. Petra kojeg je predvodio mjesni kutjevački župnik vlč. Marijan Đukić. Među brojnim vjernicima bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru Zdravko Ronko, zamjenik kutjevačkog gradonačelnika Ivica Malnar te glavni nositelj izgradnje crkve Ante Plivelić koji je dao svoj osobni doprinos, podržao i kasnije poticao izgradnju sakralnog objekta kojeg prije u Kuli nije bilo.

Budući da se promijenila struktura stanovništva u Kuli bilo je neophodno pristupiti izgradnju sakralnog objekta koji ujedinjuje i veže Božji puk kao jedinstvenu obiteljsku zajednicu.

Kula je kao mjesto u ratnom vihoru Domovinskog rata promijenila strukturu stanovništva u koje su se doselili ili bolje reći zamijenili svoja obiteljska ognjišta hrvati iz Srijema, većinom iz Hrtkovaca. U Kuli prije nibo katoličkog sakralnog objekta iz kojeg se razloga i krenulo u izgradnju crkve što je podržao tadašnji zagrebački nadbiskup, danas blagopokojni kradinal Franjo Kuharić.





Ante Plivelić - U Hrvatsku iz Srijema došao sam još 1977. godine i predvidio sam tragediju na svim prostorima bivše države. Dragi Bog nam je podario ovo mjesto, Kulu, iz koje su poslije II svjetskog rata iselili građani njemačke. Mi iz Hrtkovaca smo utemeljili ovdje u Kuli budući život. Bio sam predsjednik Zajednice prognanih Hrvata kojih je po crkvenim knjigama došlo preko 45 tisuća u Hrvatsku. Kad sam došao ovdje moji su mi Hrtkovčani rekli kako je zemlja dobra te da su spremni raditi i da se ne boje gladi. Bio je ovdje u Kuli problem što nismo imali crkvu, svete mise su bile služene u obližnjem domu. Tada sam im rekao da ćemo sagraditi crkvu. Svi su bili uvjereni kada sam obećao da ćemo izgraditi crkvu da će tako i biti. Crkvu smo gradili i izgradili, prošle ju je godine povetio požeški biskup Antun Škvorčević, a kamen temeljac je posvetio blagopokojni papa Ivan Pavao II - rekao je Ante Plivelić te naglasio kako je crkva u Kuli prvi sakralni objekt koji je započet sa gradnjom u vremenu službe biskupa Škvorčevića.

Za izgradnju crkve uložena su znatna financijska sredstva za što je uz Antu Plivelića svoj veliki doprinos dao tadašnji gradonačelnik Požege, aktualni zastupnik u Hrvatskom saboru, Zdravko Ronko.

-Nikada neći zaboraviti riječi gospodina Ronka kojemu sam se obratio za pomoć pri izgradnji crkve u Kuli. Gospodin Ronko mi je rekao da neće dati onoliko novaca koliko je izdvojeno za crkvu u Voćinu ali da će za crkvu u Kuli dati koliko bude trebalo. U prvi trenutak me taj njegov odgovor malo zbunio dok nisam shvatio u konačnici što je zapravo tom rečenicom rekao. To mi je bilo veliko ohrabrenje pa smo još aktivnije krenuli sa izgradnjom - dodao je Ante Plivelić.

Veliko oduševljenje novom crkvom ne krije niti mjesni župnik vlč. Marijan Đukić koji se još jednom, o prvoj obljetnici posvete crkve, zahvalio svim dobročiniteljima i onima koji su na bilo koji način ugradili i onaj najmanji kamenčić u to crkveno zdanje.

-Jedan jezik, jedna vjera, a toliko različitosti u kulturi i tradiciji koja spaja i obogaćuje. Bilo da je riječ o našim Hrvatima iz Rame, Srednje Bosne, Srijema, Bačke i Banata. Ta različitost nas spaja, obogaćuje i još čvršće povezuje. Krajem prošlog stoljeća mnogi Hrvat iz Srijema, Bačke i Banata bili su protjerani sa djedovskih ognjišta i svoje utočište našli, a gdje drugdje nego diljem Lijepe naše Domovine, pa tako i u ovoj Zlatnoj dolini koju obogatiše onom širokom srijemsko, bačko, banatskom dušom, pjesmom i tradicijom. I hvala im na tome! I njihova Zajednica između ostalog osnovana je upravo zato da sačuva identitet divnog  kićenog hrvatskog čovjeka i njegovog zavičaja. Za promicanje, i unapređenje tradicijskih vrijednosti i baštine protjeranih Hrvata i očuvanje vlastitog kulturnog identiteta u širokoj lepezi hrvatske kulture, primili su i odlikovanje predsjednika RH za izniman i uspješan doprinos u promicanju i razvitku i unapređenju tradicijskih vrijednosti i baštine protjeranih Hrvata te očuvanju vlastitog identiteta - rekao nam je u razgovoru Zdravko Ronko, počasni član Zajednice prognanih hrvata  iz Srijema, Bačke i Banata i zastupnik u Hrvatskom saboru.

/Foto: Marko Krstanović/