U Petrinji predstavljena knjiga Marija Kalana „Hrvatsko-francuski general Marko Slivarić Heldenburški“

U suradnji Ogranka Matice hrvatske u Petrinji i Ogranka Matice hrvatske u Požegi, u prostoru Veteranskog centra u Petrinji predstavljena je knjiga Marija Kalana „Hrvatsko-francuski general Marko Slivarić Heldenburški“. Autor je iz Bilica kod Pleternice, umirovljeni je bojnik Hrvatske vojske i veteran Domovinskog rata, a održao je o ovoj temi zanimljivo predavanje. Već desetljećima istražuje životni i ratni put ovog generala, a za njega se zainteresirao istražujući povijest svog zavičaja.

Knjiga govori o hrvatskom generalu s prijelaza 18. na 19. stoljeće. Rođen je 12. listopada 1762. godine u selu Vrčin Dol kod Pleternice, u hrvatskoj graničarskoj obitelji Slivarić (Šljivarić). U vrijeme Napoleonove pobjede nad Austrijom 1809. godine bio je bojnik u Ogulinskoj pukovniji, u sklopu tadašnje Vojne Hrvatske. Slivarić u proljeće te godine sudjeluje u bitkama u Lici protiv Napoleonove vojske koju vodi slavni maršal Marmont. Sa svojim vojnicima pruža francuskim snagama veliki otpor, a u bitkama biva i dva puta ranjen. Kao zapovjednik Prve hrvatske privremene pukovnije dodijeljene 4. korpusu francuske Velike armije, Slivarić će se zajedno sa svojim vojnicima istaknuti pri pohodu na Rusiju 1812. godine. Od Prve hrvatske provizorne pukovnije, ostala su samo 22 časnika, 31 vojnik te dočasnik. Među preživjelima bio je i Slivarić, kojeg je Napoleon nakon toga promaknuo u čin brigadnog generala. Slivarić mobilizira novih tisuću ljudi u Gospiću i s cijelom hrvatskom brigadom sudjeluje u postrojbi IV. korpusa francuske vojske i u pohodu na Sasku u listopadu 1813. godine. U Bitci kod Leipziga, poznatoj i kao „Bitka naroda“, Francuska je poražena. Nakon abdikacije, Napoleon je izgnan na otok Elbu, a Slivarić, kao francuski general, biva zarobljen. Zatočeničke dane provodi u Ostrogonu u Mađarskoj, a njegova tadašnja molba Austriji da ga vrati u domovinu Hrvatsku i primi u svoju vojsku odbijena je zbog „prevelikog žara iskazanog u službi francuske vojske“.

U Francuskoj na generala Slivarića podsjećaju ulica s njegovim imenom u gradu Gignacu i spomen ploča na kući u kojoj je živio. U Hrvatskoj je gotovo zaboravljen i zapravo mali broj ljudi danas zna za njega. Kalan je upravo ovom knjigom htio podsjetiti na njegov povijesni značaj. Napomenuo je i kako je 12. listopada 2016. godine u Pleternici održan veliki međunarodni simpozij posvećen Slivariću. Tom prilikom, na cesti koja vodi od Pleternice prema Slavonskom Brodu, na odvojku prema generalovom rodnom Vrčin Dolu, postavljena je i spomen-ploča.

Po izlasku na slobodu u srpnju 1814. godine, Slivarić odabire nastaviti svoj život u Francuskoj, u Marseilleu. Već iduće, 1815. godine, sada u službi kralja Luja XVIII., kao zapovjednik utvrde u Antibesu spriječio je austrijsko-sardinijske trupe u osvajanju tog grada, što mu je donijelo i veliko poštovanje tamošnjih stanovnika. Ipak, u rujnu te godine Slivarić biva smijenjen, a kraljevskom odlukom iz listopada te godine i umirovljen. U Hrvatsku se više nije vraćao. Ostatak života proveo je u svojoj drugoj domovini Francuskoj. Umro je i pokopan 1838. godine u gradu Gignacu, gdje i danas jedna ulica nosi njegovo ime. Na kući u kojoj je živio i umro, postavljena je i brončana spomen- ploča.

Svoje izlaganje autor je završio s nekoliko zanimljivosti do kojih je došao istražujući Slivarićev životni i vojni put. Između ostalog i onu da je u Prvoj provizornoj pukovniji kojom je Slivarić zapovijedao, dočasnik bio djed Nikole Tesle (koji se također zvao Nikola). U datumu Slivarićeva rođenja pronašao je i poveznicu s generalom Antom Gotovinom, još jednim hrvatskim generalom koji je bio pripadnik francuske vojske (Legije stranaca). Naime, obojica su rođeni 12. listopada.

Knjiga „Hrvatsko-francuski general Marko Slivarić Heldenburški“ objavljena je u nakladi Hrvatske knjižnice i čitaonice u Pleternici. Autor Mario Kalan nada se da će knjiga uskoro doživjeti i svoje drugo, dopunjeno izdanje, ovaj put u nakladi Matice hrvatske. Osim autora, u predstavljanju knjige u Petrinji sudjelovali su i pjesnikinja Irena Kalan iz Ogranka Matice hrvatske u Požegi te Vladimir Krpan, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Petrinji.