Pjevačke skupine Folklornog ansambla Požega i KUD Bektež predstavljaju svoj kraj

Autor: Jelenko Topić

Hrvatski sabor kulture i ove godine organizira i to po 17. puta Susret malih vokalnih sastava iz cijele zemlje, a posvećen je bogatom i raznovrsnom vokalnom stvaralaštvu koji gaji velik broj pjevačkih skupina diljem zemlje. Riječ je o Susretu koji je svojom kvalitetom i brojem sudionika posljednjih nekoliko godina iznimno porastao prikazujući rad vokalnih sastava različitog izričaja; od klasične glazbe, slobodnih stilova i žanrova, izvorne pučke glazbe te folklora.

O snažnoj aktivnosti udruga u ovom području govori i činjenica da se, unatoč koronavirusu, za 17. Susret prijavilo 44 mala vokalna sastava od kojih se 18 predstavilo putem 3 županijske smotre u  Zagrebu, Otočcu i Požegi, a čak 26 putem samostalnih video prijava. Selektori  sc. Joško Ćaleta i Tomislav Habulin za nastup na ovom Susretu odabrali su ukupno 15 malih vokalnih skupina.

To su: Ženski pjevački sastav KUD-a Prigorje Križevci, Vokalni ansambl „Magdalene“, Sunja, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Seljačka sloga“ Bobovac, KVS KUU Veseli Međimurci i Ženska vokalna skupina „Pučpuljike“ Čakovec, Ženski vokalni sastav KUD-a Mikoluš, Ženska vokalna skupina „Erato“,  KUD „Lipa“ Slavetić, Vokalna skupina „Mursela“, Petrijevci, ŽVS Kuterevo, Muška vokalna skupina HKUD-a Široka kula, Vokalni sastav Asante, Pjevački zbor „Cantus ante omnia“, MVS KUD-a „Bektež“ Bektež i Ženska pjevačka skupina Folklornog ansambla „Požega“, Požega.

Susret će bit realiziran u obliku mozaične emisije sa snimljenim izvedbama sastava koju će pratiti tročlano stručno Povjerenstvo. Susret će biti javno emitiran na HRSK/TV i društvenim mrežama Hrvatskog sabora kulture u subotu 5. prosinca,  dok će nakon Susreta biti održan okrugli stol sa sudionicima i članovima stručnog povjerenstva na web platformi ZOOM. Program Susreta bit će revijalnog karaktera te neće uključivati dodjelu nagrada. Unatoč otežalim uvjetima, 17. Susret će nastojati postići ciljeve određene Pravilima Susreta, koji se prvenstveno odnose na razvijanje i njegovanje tradicionalnog oblika pjevanja u manjem sastavu, prikaz dostignuća i najvrjednijih ostvarenja amaterskog pjevanja,  razvijanje kritičkog odnosa prema glazbenim vrijednostima, stimuliranje glazbenog stvaralaštva i amaterskog rada uopće, kao i odgovarajući razvoj publike.

Foto: Arhiva

Komentiraj: