Ovog četvrtka u 18 sati fotopriča o Miroslavu Ivkoviću

Klub čitatelja vlastite prošlosti, projekt digitalizacije obiteljskih fotografija kojim Gradski muzej Požega između ostalog uspješno dokazuje da prošlost grada i okolice ne čine samo povijesne osobe nego svi njegovi stanovnici, ovog četvrtka 27. siječnja 2022. godine pripremio je fotopriču o Miroslavu Ivkoviću koja će se iz Dvorane znanja Požeške knjižnice od 18 sati prenositi uživo putem Youtube kanala požeškog muzeja.

Zahvaljujući unuci Miroslava Ivkovića i prijateljima muzeja, spašen je mali, ali značajni dio ostavštine ovog zanimljivog i svestranog čovjeka – njegove fotografije. One su neprocjenjivi dokaz svakodnevice i običaja Požežana između dva svjetska rata, ali i dijelova arhitekture koje danas više ne postoje na području cijele Požeštine.

Miroslav Ivković je po svemu bio neobičan čovjek kojeg nikako ne smijemo zabroraviti. Ovaj natporučnik Austrougarske vojske do svoje smrti 1974. godine bez obzira na ratove i režime više od 60 godina u svom saletlu na kraju ogromne virnice sa 17 vrsta grožđa, u ulici dr Franje Tuđmana okupljao se poznate Požežane obilježavajući Grgurevo pucanjem iz svog mužara. Osim što je bio lokalpatriot, poznat je kao vrstan mačevalac, gimnastičar, nagrađivani streličar, filatelist, planinar, predani fotoamater koji je jedini izrađivao fotografije u stereo 3D obliku, bio je i izninmo uspješan vrtlar, meta brojnih novinara poput Željke Krambergera, Zuke Džumhura i Gerharda Ledića.

“Stoga još jednom pozivamo ljubitelje požeške prošlosti, ali i čitanja zanimljivih detalja do sada nikada viđenih fotografija da nam se pridruže na Youtube kanalu Gradskog muzeja Požega u 18 sati 27. siječnja.” poručuju iz Gradskoj muzeja.

Podsjetimo, projekt Klub čitatelja vlastite prošlosti do sada je digitalizirao (skenirao i prikupio podatke) za više od 18.000 fotografija iz 62 obitelji Požege i područja Požeštine spašavajući iznimno vrijedne dokaze načina života, običaja, svakodnevice, arhitekture, izgleda ulica i krajolika, zaboravljenih obrta, kulturnih i sportskih, gospodarskih i ostalih djelatnosti prošlog stoljeća. Ne samo da su obrađene obiteljske fotografije bezvremenski izvor za brojne istraživače, nego su i način prenošenja, čuvanja već zaboravljenih vrijednosti, sjećanja na obitelji i pojedince iz susjedstva o kojima ništa ne znamo, sredstvo za jačanje identiteta cijele naše zajednice.

TEKST: S. P./GMP