Općina Čaglin priprema unapređenje turističke ponude na Sovskom jezeru

Pred Općinom Čaglinu u ovoj godini brojni su planovi, aktivnosti i projekti, a načelnik Dalibor Bardač posebno je izdvojio uređenje središta Čaglina s obilježjima trga, četiri projekta vezana uz Sovsko jezero te raspisivanje prvog natječaja za zakup ili kupnju velikog broja poljoprivrednih parcela u državnom vlasništvu. Koliko ste zadovoljni godinom iza nas. U općini Čaglin upravo su u toj godini brojni ključni projekti zaživjeli… Da, bila je to godina s kojom možemo, uz sve okolnosti, biti zadovoljni. No neke projekte i projektne dokumentacije ipak nismo uspjeli realizirati u tom razdoblju.Odradili smo određene infrastrukturne projekte. Brojne smo projekte i prije te godine završili, ali u 2022. godini “pušteni su u rad”. Pri tom mislim na naš Dječji vrtić i ambulantu, oni su značajan iskorak i za naše najmlađe, ali i za sve uzraste koji imaju sada prostor primarne zdravstvene zaštite primjeren 21. stoljeću. U 2023. godini krenut ćemo od temeljnog dokumenta – kakav je proračun Općine Čaglin? Proračun je realan, ali i stabilan, nemamo nekakvih financijskih poteškoća, dugova, funkcioniramo bez kreditnih zaduženja. Izvorni proračun nam je oko 5 milijuna kuna, da ne preračunavamo sad u eure, a sa svim ostalim primanjima i drugim izvorima je oko deset milijuna kuna. Tu su sve naše potpore za naše sumještane. Ako krenemo od novorođenčadi – 2000 kuna je potpora za prvo i drugo dijete, 3000 kuna za ostale, osnovnoškolcima nabavljamo radne bilježnice od prvog do osmog razreda, stipendije učenicima srednjih škola i to za sve, bile su u iznosu od 200 kuna mjesečno, stipendije za sve studente bile su 300 kuna, ali to smo zaokružili na 40 eura. Tu je i dječji vrtić koji je besplatan za sve. Mi imamo odobrenje za jednu odgojnu skupinu, 25 mališana i uvijek je pun, dogodi se da je jedno ili dvoje na čekanju no to se brzo regulira. Potrebe vrtić za sad zadovoljava i vjerujem da će s vremenom biti veće liste čekanja i morat ćemo razmišljati o proširenju ili nečem sličnom, ali to su onda dobre brige. Kada smo već spomenuli liste čekanja za vrtić, kakva je situacija s mladim obiteljima, nudi li Općina kakve potpore? Imamo program sufinanciranja kod kupnje kuće ili kod izgradnje kuće. S 20 tisuća kuna sufinancirali smo mlade obitelji – godine 2021. imali smo četiri takve obitelji, a 2022. imali smo dvije obitelji. Uvjeren sam kako ćemo taj program proširivati i na neke druge stvari vezane uz mlade obitelji jer to nam je vrlo važno i isplativo ulaganje. Kakvi su planovi u ovoj godini, što biste izdvojili? Vezano uz sam proračun, imamo određene infrastrukturne radove od nerazvrstanih cesta – primjerice prošle smo godine dvije ceste uredili u Vlatkovcu i Zdenkovcu – s tim dijelom nastavit ćemo i u ovoj godini. Imamo jednu ulicu u Ljeskovici, dvije u Ruševu, jednu cestu prema Dobrogošću koja se upravo radi, rješavano imovinsko-pravna pitanja. No, radimo projektnu dokumentaciju za uređenje trga u središtu Čaglina i to bih izdvojio. Tu sad rješavamo imovinsko-pravne odnose s Hrvatskim cestama i ove godine ćemo započeti. To je kapitalni projekt, uredili bi prostor kroz tri faze – u planu je parking ispred groblja, do tog parkinga u dijelu koji se spaja s Ulicom Vladimira Nazora bila bi mala tržnica s nastrešnicom i nekoliko stolova za naše OPG-ove, a treći dio bio bi glavni s obilježjima trga. To će u konačnici promijeniti vizuru čaglinskog središta jer sada je taj dio samo prostor koji nema pravi identitet niti funkciju. Dobili bi prostor za druženje, manifestacije, sve ono što jedan trg donosi. Gruba procijena je da bi to koštalo oko 5 do 6 milijuna u kunama. Manji dio bit će sredstva osigurat ćemo iz proračuna, ali nadamo se sredstvima iz raznih izvora i EU fondova. Sada nam je važno krenuti u izradu dokumentacije i vjerujem da ćemo do kolovoza ove godine za jedan dio, ovu prvu fazu parkinga imati građevinsku dozvolu. Sve zavisi od imovinsko-pravnih odnosa jer cijeli taj dio je u vlasništvu Hrvatskih cesta, rješavamo taj dio s njima i moramo to definirati. Od drugih projekata, ostaje nam i u ovoj godini dio koji nam je bolna točka a to je pitanje pročišćivača, kanalizacije. U samom mjestu Čaglin je 95 posto kanalizacijske mreže napravljeno, nije ugrađen pročišćivač i to je sad prijavljeno na Nacionalni program oporavka. Zapelo je na financiranju, nikako nismo mogli naći izvore financiranja, no sad se pojavio NPO, prijave traju pa se nadamo da će se to rješiti. To je se jednostavno mora napraviti jer ugradnjom pročišćivača dolazimo u poziciju da možemo mrežu produžiti i na Milanlug i Vukojevicu i Migalovce te Ruševo. Oni su svi projektirani da idu na taj pročišćivač. Od ostalih aktivnosti spomenut ću da imamo građevinsku dozvolu za produžetak vodovodne mreže u Latinovcu, to je oko dva kilometra, očekujemo radove na produžetku vodovodne mreže za Staru Ljeskovicu, a imamo i građevinsku dozvolu za izgradnju vatrogasnog doma u Čaglinu. Krajem prošle godine napravili smo projekt zamjene javne rasvjete – imali smo osam naselje gdje se naplaćuje komunalna naknada, vrijednost je bila oko 1,3 milijuna kuna osiguranih od Ministarstva regionalnog razvoja i zamjenili smo kompletnu postojeću rasvjetu, a sada čekamo da vidimo omjer uštede, pa ćemo ta sredstva usmjeriti u neke druge aktivnosti. Dodao bih još da u suradnji s Udrugom Veličanka provodimo projekt Zaželi kojim zapošljavamo 15 žena s područja naše općine koje skrbe o 140 korisnika.

Projekt uređenja Sovskog jezera

Puno je učinjeno ali još puno potencijala ima Sovsko jezero. Turizam je sve više pokretač vitalnosti u ruralnim područjima, kakvi su planovi? Projekt uređenja područja obuhvata sastoji se od više projekata koji se odnose na uređenje dječjeg igrališta, rekonstrukcija zgrade Društvenog doma i planiranje kampa uz Sovsko jezero. Predložena rješenja nude turističku, posjetiteljsku i rekreacijsku infrastrukturu Za jedan projekt imamo građevinsku dozvolu, dva projektu nam ne idu na dozvolu već se rade po Zakonu o jednostavnim građevinama, a glavni dio, Kamp na Sovskom jezeru, u fazi je građevinske dozvole i rješavamo imovinsko-pravne odnose s Ministarstvom državne imovine. Naime, prvi i glavni projekt je Kamp s 12 smještajnih kapaciteta ali u obliku graničarskih čardaka koji su povišeni. Tu bi se prema planu mogao smjestiti jedan autobus posjetitelja, a u tom dijelu još je planirana pristupna recepcija te ljetna kuhinja sa nadstrešnicama. Drugi dio je uređenje dječjeg igrališta oko Sovskog jezera, treći dio je prenamijena društvenog doma u samom naselju Sovskom dolu u interpretacijski centar, a još jedan projekt obuhvaća izgradnju dvije promatračnice koje su projektirane tako da bi jedan bila s jedne strane jezera, druga s druge te bi u budućnosti bile spojene zipline-om, ali ne adrenalinskim već oni koji omogućava snimanja i fotografiranje. Ti projekti po određenim troškovnicima ukupno iznose oko 40 milijuna kuna investicija. No, to je aktivnost za budućnost jer Sovsko jezero sa takvom infrastrukturom i objektima može biti pokretač razvoja i postaviti nas na turističku kartu ovog područja pa i šire. Jer, evo, unazad godinu dvije, pojavljuju nam se i privatni smještajni kapaciteti koje otvaraju OPG-ovi, ruralne kuće za odmora. Ove godine smo u proračunu predvidjeli i određena sredstva za sufinanciranje što još moramo do kraja definirati te raspisati javni poziv. Kakva je situacija s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, na području općine Čaglin ima veliki broj takvih parcela? Da, ima. U ovoj godini idemo i s natječajem jer u Općini Čaglin nikada nije bio raspisa natječaj za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Ljudi imaju privremen ugovore koji su se mogli produživati, no sada donošenjem novog zakona toga više nema i mora ići natječaj tako da ćemo u razdoblju koje slijedi intenzivno raditi da to pripremimo i negdje do sredine godine raspišemo natječaj kako bi ljudi koji su zainteresirani mogli ići u zakup ili kupiti parcele koje su predviđene za prodaju. Taj nas dio očekuje u ovoj godini i tu će biti puno posla. Čovjek ste s puno iskustva, dugo i uspješno ste na čelu Općine Čaglin. Puno je zagovornika smanjenja broja općina, što bi vi rekli na to, bili mogli uopće razmišljati o svim ovim projektima da ste, primjerice, pripojeni nekoj većoj općini? Ma o tome uopće nema govora. Dio bi bio napravljen, ali značajni, infrastrukturni projekti teško da bi došli i u ideji, a kamoli da bi se mogli odraditi. Mi imamo 31 naselje u općini i kada bi se, primjerice, spojili s nekom jedinicom lokalne samouprave, došli bi na broj od 50 naselja i više. Vjerujem da bi sve što načelnici u malim općinama rade teško funkcioniralo u nekom većem sustavu. Jer, mi se stvarno trudimo, “kopamo”, tražimo sve mogućnosti za svaki i najmanji iznos kojim možemo poboljšati život našim mještanima. Pitanje u kom smjeru bi išao ravnomjerni razvoj kada bi došli u situaciju spajanja u veći sustav. Teško je, izazovno je, ali naši projekti koji su odrađeni unazad nekoliko godina sigurno ne bi bili odrađeni da općina kao takva ne postoji. To je ta razina zalaganja, privrženosti svom prostoru. Mi koji smo ostali na tom prostoru živjeti i planiramo živjeti sa svojim obiteljima najbolje znamo što je najpotrebnije. Naši ljudi su skromni, ne traže kule i dvorove, već osnovne stvari koje im omogućuju kvalitetniji i lakši život poput dječjeg vrtića, ambulante, vodovoda i kanalizacije, onih osnovnih preduvjeta za razvoj. Mi smo ruralni kraj i to je vrijednost koju treba njegovati, ostvarivati sigurnost i razvijati u nove dimenzije kako bi i mladi vidjeti da život u maloj općini ima perspektivu. TEKST: Sanja Pok