15.1.2025. u 09:30
TEKST: M. Glavaš
FOTO: D. MIRKOVIĆ
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
15.1.2025. u 09:30
TEKST: M. Glavaš
FOTO: D. MIRKOVIĆ
Udruga poljoprivrednika Požeško-slavonske županije “Ledina”, kroz znanstveno stručnu suradnju s Fakultetomagrobiotehničkih znanosti iz Osijeka i ove godine započela je s pozvanim predavanjima u sklopu svojih aktivnosti. Nešto raniji početak educiranja svojih članove povezano je i s činjenicom da su klimatske promjene pri ratarenju jedan od najvećih izazova današnjice. Stoga se vodstvo udruge opredjelilo na predavanje prof. dr. sc. Bojana Štipeševića “Izbor hibrida, sorti te rokova i načina sjetve za smanjenje utjecaja klimatskih promjena na proizvodnju ratarskih kultura”.
U svom izlaganju dr. Štipešević navodi da će se kod uzgoja kukuruza morati uobičajni “tradicionalni” rokovi sjetve pomicati i do 14 i više dana. Tako preporuča da se sjetva jednog dijela hibrida na ovom području započne u trećoj dekadi ožujka te postepeno nastavi sredine travnja. Naravno svatko će izabrati svoj trenutak sjetve s obzirom na položaj njive i načina predhodne obrade. Isto tako navodi da se na pokušalištu fakulteta već nekoliko godina siju po dva hibrida genetski srodih osobina iz iste grupe kako bi produžili oplodnju i povećali ukupni prinos. Na ovaj način produžena je oplodnje do pet dana a ukupno povećanja prinosa između 10 do 25 posto.
Kako je vrijeme priprema strojeva za nadolazeću sezonu a pogotovo tehničkih sustava u zaštiti bilja prsklica i raspršivača u svom predavanju također profesor Đuro Banaj naglasio je pravilan izbor mlaznica jer su upravo one jedan od najvećih uočenih problema pri zakonskom testiranju sustava u Požeško slavonskoj županiji.
Osiječki Fakultet već tri godine sa svojim edukativnim stanicama pomaže rukovateljima u pravilnom odabiru i izboru mlaznica. Profesor Banaj pojasnio je što je dobiveno njihovim razvojem a u prvom redu povećenje duljine zahvata. Jednostavno rečeno, ako ne poznamo mlaznice, njihova duljina upućuje na povećenje veličine kapi a samim time povećano je sprečavanje zanošenja kapi na susjedne kulture. Kroz svoja jednostavna predavanja i primjere iz prakse objasnio je pravilan izbor koji ovisi o veličini gospodarstva i izboru uzgoja ratarskih kultura. Ali predlaže prvenstveno korištenje AD mlaznica a njihovi protokoci ovisiti će o izboru pesticide, herbicidi i insekticida što je naznačeno različitim bojama mlaznice.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.