Vrijedni članovi Kulturno-umjetničkog društva “Bektež” na čelu s njihovim predsjednikom Duškom Bijelićem organizirali su 25. Bekteške susrete. Svojim napjevima, plesom i pjesmom, uz domaćine, predstavilo se pet kulturno-umjetničkih društava i monologinja Irena Matković koja je “pripovidala” priču “Čija vodenica najbolje melje”.
Sa dvije ili tri izvedbe u programu su se predstavili Folklorni ansambl iz Slavonskog Broda, KUD Drenjanci iz Drenja, KUD Seljačka sloga iz Prekopakre i Pjevačka skupina Drumarice iz Brodskog Stupnika.
Na početku programa sve nazočne je pozdravio predsjednik KUD-a Bektež Duško Bijelić, među kojima su između ostalih bili zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha i savjetnik gradonačelnika Kutjeva Ivica Malnar.
-Sve vas lijepo pozdravlja koji ste došli na našu jubilarnu obljetnicu. Zahvaljujem svima koji su prošli i bili članovi ovog društva te onima koji nastavljaju biti njegovi članovi. Od prvih početaka nas je troje još uvijek u KUD-u, a izmijenilo se na stotine članova koji su dolazili iz Kutjeva, Kule. Čaglina, Požege, Slavonskog Broda i drugih mjesta. Imali smo veliki broj njih koji su voljeli naš način rada i djelovanja – rekao je Duško Bijelić koji je poželio svima ugodan boravak.
Sve nazočne je pozdravio i savjetnik kutjevačkog gradonačelnika Ivica Malnar koji je poželio dobrodošlicu svim KUD-ovima i drugim gostima koji je izrazio žaljenje zbog ne održavanja Bekteških susreta prošle godine zbog poznatih epidemioloških razloga.
-Odazvao se ovdje lijep broj i mještana Bekteža kojima se zahvaljujem na dolasku. Posebno se zahvaljujem predsjedniku KUD-a gospodinu Dušku Bijeliću koji predano i dugi niz godina radi u društvu i pronosi kulturu običaja – naglasio je Malnar.
Jubilarne 25. Bekteške susrete otvorio je zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha koji redovito posjećuje tu manifestaciju na koju je kako je rekao veoma ponosan.
-Pozdravljam vas ispred Požeško-slavonske županije i županice Antonije Jozić. Upućujem vam čestitke na impozantnom jubileju djelovanja vašeg društva. U ovih 25 godina bilo je puno nastupa. Često ste nas predstavljali ne samo u gradu Kutjevu već i šire. Predstavljali ste i našu Županiju na različitim smotrama i natjecanjima. Nastavite i dalje, a Požeško-slavonska županije će prepoznati vaš trud i rad – rekao je Troha.
Program susreta na svojstven i uvijek zanimljiv način vodila je prof. Anita Katić koja je pročitala pjesmu koju je napisao Mijo Matezić o Kutjevačkim mlinovima:
Svi stariji Kutjevčani
svoju rijeku zovu Rika,
a tvore je uz Remetsku,
Velika i Mala rika.
Od tri gorska potočića
rodila se lipotica
i postala u svom slivu
važna žila kucavica.
Na njezinim brzacima,
izmeđ’ joha i vrbica,
vridni Šokci sagradiše
deset krasnih vodenica.
U njima je Šijak mlio
zlatno zrnje krušnog žita,
da mu čeljad i dičica
zdravog kruha budu sita.
Kad Šijaci, kao guske,
pomodarstvu podlegoše,
svi mlinovi klopotari
klopotati prestadoše.
Potiho su nestajali
iz te male zlatne rike,
bez odjave i zapisa,
bez ijedne drage slike.
O značenju tih dragulja,
kutjevačkih ljepotana
nigdi nisu ni dva slova,
njima u čast, zapisana.
A narodna priča kaže:
što je pero propustilo,
ne može se dokazati
da se ikad dogodilo.
Da se spasi što se dade,
sad se, mili, razmilite
i podatke o prošlosti
svog Kutjeva prikupite!
Na vama je, Kutjevčani,
da sramotu operete
i lipotu zavičaja
do oltara uzdignete.
U tom će vam pripomoći
vaši stari suseljani.
Požurite, pitajte ih,
izmiču im radni dani.
Oni će vam pokazati
točna mista tih mlinova
i nabrojit’ užitnike
sve do dičnih pradidova.
Žalosno je što nam preci
zlatnu Riku ogoliše,
mlinovi su zavridili
da s’ o njima roman piše.
Mlinovi su Šijacima
nekoć bili ponos, dika.
Da su danas u pogonu,
bila bi to krasna slika.
Kutjevom bi klopotalo
niz tvornica bez dimnjaka,
u okružju starih šuma
vazda punih čistog zraka.
Foto: Ante Krstanović
