Obilježena 31. obljetnica razmjena zarobljenika logora Bučje: „Pozivam sve one koji nešto znaju o 24 nestale osobe da progovore i kažu gdje su njihovi posmrtni ostatci“ /FOTO/

Na današnji dan 1992. godine na Gavrinici u Pakracu izvršena je razmjena posljednjih zarobljenika logora Bučje, čime je došao kraj patnji i stradanjima u tom ozloglašenom prvom kao takvom u RH stratištu u kojem su bili zatočeni brojni nedužni civili. Logor Bučje je kao takav bio prvi u Domovinskom ratu, a zatvoren je kada je probijena cesta Požega – Pakrac, 26.prosinca 1991. godine. Tog su dana zatočenici prevezeni u Staru Gradišku, Manjaču(BiH), a neki i u Srbiju, Sremsku Mitrovicu. U čast svim zatočenima logorašima izgrađena je Kapelica u Bučju, u čast sv. Antunu Opatu koji je kao spomenik podsjetnik na povijest i stradanje na tom prostoru. Ispred kapelice odana je počast svim pobijenima i mučenima na kojoj su između ostalih bili predstavnici, preživjeli logoraši i članovi Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske i Splitsko-dalmatinske županije, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadir Mile Valentić koji je i zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike Zapovjedništva za potporu, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnica u Hrvatskom sabori i gradonačelnica Pakraca, Anamarija Blažević; izaslanik predsjednika hrvatske Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja i državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiro Janović, zastupnica u Hrvatskom saboru saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić, požeško-slavonska županica Antonija Jozić; predsjednik Županijske skupštine i gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, načelnik općine Sirač Igor Supan, predsjednik Gradskog vijeća grada Pakraca Miroslav Ivančić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić, te predstavnici saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja „Hrvatski Feniks“ i udruge Civilnih invalida stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, predstavnici Policijske uprave požeško-slavonske na čelu s načelnikom Željkom Grgićem, zajednička delegacija gradova Lipika i Pakraca te predstavnici Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Pakrac – Lipik i županijske koordinacije braniteljskih udruga predvođeni umirovljenim brigadirom Krešimirom Pavelićem i dr.

Svim nazočnima nakon polaganje vijenaca i paljenja svijeća u čast preminulim logorašima, obratio se predsjednik Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora Bučje Josip Cah i preživjela logorašica, civilna žrtva rata Zlata Kranjčić, koja je jedna od 13 zatočenih žena bila logoru Bučje, a kasnije i logoru Stara Gradiška.

Dirljivim riječima obratila se i Ivana Rihtar, kćerka Bohumila Dostala, nestalog hrvatskog branitelja i zatočenika logora na Bučju, koja je u svom emotivnom obraćanju vapila za istinom o nestalom ocu za čije se počivalište još uvijek ne zna. Uz izaslanika predsjednika hrvatske Vlade i Ministarstva hrvatskih branitelja i državnog tajnika u Ministarstvu hrvatskih branitelja Špiru Janovića nazočnima se obratio i predsjednik Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić koji je najavio dovršetak snimanja dokumentarnog filma o logoru Bučje, a koji će obuhvatiti lokacije i priče logoraša, koji su proživjeli maltretiranja i zlostavljanja. S mjesta zatočeništva požeško-slavonska županica Antonija Jozić uputila je poziv svima onima koji nešto znaju da progovore o nestalima i gdje su njihovi posmrtni ostatci.

-Svjedočanstva koja su danas izrečena treba iznova pričati i puštati nadajući se da će ta svjedočanstva doći do ušiju onih koji nešto znaju o logoru Bučje i o 24 osobe koje su nestale među kojima je i veliko ime mirotvorca Ivana Šretera. Nakon tih svjedočanstava možda bi neki mogli i progovoriti o tome i reći gdje su posmrtni ostatci ti ljudi. Ivana Rihtar je rekla da njena obitelj želi samo mir. Oni žele paliti svijeću na grobu svoga oca, ne žele paliti svijeću na centralnom križu na grobljima pored kojeg mi samo stanemo pomolimo se i prođemo dalje onim putevima do mjesta naši najmilijih. Vjerujem da oni koji nešto znaju o žrtvama da je u njima toliki nemir. Njima bi mir bio donio onda kada bi o tome progovorili i posvjedočili gdje su nestali – rekla je županica Jozić pozivajući još jednom one koji nešto znaju da o tome progovore i da kažu i donesu mir onima koji dugi niz godina iščekuju o njihovim najmilijima. -Hrvatska država će tražiti i tražiti i nikada ne odustati sve dok se ne pronađu posljednji posmrtni ostatci zadnjeg nestalog iz Domovinskog rata – dodala je županica. Gradonačelnica Pakraca i zastupnica u Hrvatskom saboru Anamarija Blažević koja je bila i izaslanica predsjednika Sabora također se obratila svim nazočnima te naglasila kako je među nestalima i njen djed s kojim je živjela, za čije se posmrtne ostatke još uvijek ne zna. Naglasila je da se kroz razmišljanje o svemu što se tada događalo za vrijeme rata da je to sve ono što se može sročiti u jednu rečenicu, da se to dogodilo zato što smo voljeli i volimo Hrvatsku.

-Danas bi trebala pričati u ime predsjednika Hrvatskog sabora, trebala bi reći i nešto kao gradonačelnica Pakraca ali isto tako puna sam emocija zato što je jedna od 24 osobe za koje još uvijek ne znamo gdje su njihovi posmrtni ostatci je i moj djed s kojom sam odrasla i živjela u istoj kući. Vjerujte da sve te emocije i sve što je ovdje izrečeno da je nakon toga jako teško nešto reći. Županica je puno toga lijepog poručila, a ja moram reći da sam ponosna što smo donijeli Zakon o civilnim stradalnicima koji je bio izuzetno potreban – rekla je Anamarija Blažević koja se zahvalila na izvrsnoj suradnji s Upravom za zatočene i nestale pri Ministarstvu hrvatskih branitelja koji ulažu sve napore za pronalazak nestalih. Molitveni zaziv ispred kapelice sv. Antuna Opata uputio je vlč. Jozo Zorić, pakrački župnik.

  U spomen na zatočene, ubijene i nestale logoraše prije održavanja komemorativnog programa, hrvatski branitelj uz ultramaratonca Duška Štrbca istrčali su desetu po redu memorijalnu utrku od Doma hrvatskih branitelja u Pakracu do spomen kapelice na Bučju.