O “kutjevačkoj dami u najboljim godinama” progovara čuveni vinski bloger Ivo Kozarčanin

Autor: DK

Na nedavno održanoj prezentaciji graševine na Vinart Grand Tastingu u Laubi Kutjevo d.d. je predstavilo, između ostalog, svoju damu u “najboljim godinama” – graševinu iz 1963.godine. Ono što se rijetko može pronaći i kušati imali su čast probrani, a nepci iskusnog vinskog degustatora, stručnjaka i blogera Ive Kozarčanina pretočili su božanstvenu vinsku kapljicu u emocije koje su na kraju završile na papiru. Ivo Kozarčanin svoje impresije i vinske doživljaje rado podijeli s hrvatskim pukom i ljubiteljima dobrog vina pa tako njegove komentare i radosti možete pronaći na:

BLOG-VINO

Ukratko o autoru:

Rođen 1964. u Zagrebu, živi u Samoboru. S vinom je počeo ljubovati u pubertetu uz oca, također Ivu, vinara amatera koji ga je naučio poštivati vino. Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća počeo je pisati o vinu u Večernjem listu. Objavio je više od tisuću članaka o vinu u Jutarnjem listu, Poslovnom dnevniku, Lideru, Iću i piću, Cafeu, na portalima podroom.net i gastro.24sata.hr… Od 2007. ima vinsku kolumnu u 24sata, novinama u kojima radi kao urednik, a od 2010. piše blog.vino.hr. Položio je ispit prve razine za sommeliera. Vina ocjenjuje na Nacionalnom ocjenjivanu Vina Croatia, ocjenjivanju Zagrebačke županije, Vinistri, Festivalu graševine te na međunarodnim ocjenjivanjima Muvina u slovačkom Prešovu, Portugieser de Mond u Pečuhu i IceWine du Monde u dvorcu Lednice u Češkoj…

Definitivno netko čija riječ ima težinu, a o tome šta je u svom blogu rekao o našoj graševini 1963 kao i ostaliim prezentiranim sortama iz ruku Ivana Marinclina pročitajte u nastavku članka:

Nekad sam volio mlada vina i mlade žene, sad se posvećujem zrelim damama i zrelim vinima, rekao je stari šarmer Marino Markežić Kabola, vinar iz Momjana. O iskustvima sa ženama, naravno, detalje ne iznosi. Što se tiče vina, znamo da je bio podjednako uspješan s mladima prije 20 ili više godina, kao što je danas sa zrelima. No ima vina koja mogu istodobno “zadovoljiti” njegove nekadašnje i današnje afinitete. Takvo je vinarija Kutjevo predstavila na radionici uoči nedavnog Vinart Grand Tastinga. Graševina iz 1963. divan je spoj zrelosti i mladosti. Od prekrasne, živahne zlatne boje s još vidljivim zelenkastim odsjajem, preko mirisa koji podsjeća na damu punu života do okusa. Poput dugo željenog poljupca naprosto spere sva neugodno gorka “sjećanja” s nepca, a ostavi samo najljepša, kao i osjećaj ugode, topline, ljubavi te želje za novim gutljajem.

Pio sam tu arhivsku graševinu u više navrata posljednjih desetak godina i svaki put je oduševila. Jasno je da je bila zvijezda i ovog predstavljanja različitih stilova vina od naše najrasprostranjenije i najznačajnije sorte. Počelo je osvježavajućim pjenušcem Maximo brut koji uz popriličnih 13 posto alkohola ima i 6,7 grama kiselina po litri. One su, kao kod svakog pjenušca, zaslužne za fin okus i lako ispijanje. Ovaj je pjenušac poseban i po tome što mu je ekspedicijski liker, “dodatak” kojim se reguliraju aroma i okus prije zatvaranja boce prepoznatljivim šampanjskim čepom, ledeno vino. A Graševinom ledene berbe 2009. priča je završila. Vinarija Kutjevo najveći je hrvatski proizvođač prirodnih slatkih vina od kasno branoga grožđa u kojima ostaje grožđani šećer zato što ga kvasci ne mogu preraditi u alkohol. Ova ledena berba ima 174,4 grama neprovrela šećera po litri, ali i 5,8 grama kiselina.

Ponovno su kiseline tu važne da predikatno vino bude ukusno. Bez njih bilo bi poput meda, ovako je puno finije. Između ta dva posebna vina, glavni enolog Kutjeva Ivan Marinclin i zagrebački sommelier Darko Lugarić predstavili su tri graševine iz redovite ponude. Vrhunska iz posljednje berbe, 2019., prekrasno miriše po zelenoj jabuci, vinogradarskoj breskvi i bijelom poljskom cvijeću, osvježavajućeg je okusa i tipičan primjer dobrog vina od graševine namijenjenog potrošnji unutar dvije godine od berbe. Graševina de Gotho 2018. zrelije je i punije vino od grožđa iz vinograda sađenog 1987. i 1988. godine. Fermentiralo je na prirodnim kvascima i odležalo na finom talogu u drvenim bačvama zapremnine između 1500 i 3000 litara, čime je zadržalo svježinu, a dobilo punoću i dugovječnost. Maximo Oro 2018. izvrsno je pokazao kako graševina, koje je u ovom vinu 60 posto, voli društvo drugih sorata. Tu je dodatak chardonnay, a dvije karakterom snažne sorte nisu se “posvađale”, nego naprosto upotpunile. To je vino u veljači osvojilo zlatnu medalju na velikom njemačkom ocjenjivanju Mundus vini. Slijedila je pretpremijera macerirane graševine iz 2017. Šest mjeseci su se kožice bobica “namakale” u moštu i zajedno su fermentirali, a vino još odležava u bačvi od 1500 litara. Arhivu su predstavili i graševinom iz 1985. medastog mirisa, mekanog, a živog i slasnog okusa, koja je ipak pala u sjenu 22 godine starije.

Vinarija Kutjevo ima najveću arhivu u Hrvatskoj. Čuvaju 65.000 boca, među kojima su najstarije osam bijelog pinota iz 1947. Vina su arhivirali i puno prije, no tijekom Drugog svjetskog rata u taj su prostor na konjima “uletjeli” Čerkezi i porazbijali gotovo sve boce, a 50-ak onih koje su ostale cijele izmiješali su pa se ne može sa sigurnošću reći iz kojih su godina i koja su vina u njima. I na kraju još koja riječ o usporedbi vina i ljudi. Malo je vina i malo žena, neka se u ovo vrijeme lažne političke korektnosti nitko ne naljuti na to što još jednom ističem spol, u kojima se lijepo isprepletu zrelost i mladost duha i tijela. Tko ih pronađe mora pomisliti, ma mora i reći: Hvala ti živote!

Ivo Kozarčanin (blog.vino.hr)

Foto: Arhiva, pozega eu

Komentiraj:



Spašavanje podatakaWWW.DATARECOVERY.HR SERVIS RAČUNALA "INFOLAB E.I."D.O.O.

Ostali članci: