Mljekara BiZ uz nove vlasnike snažnija na tržištu: “Proizvodi iz Zlatne doline neupitne su kvalitete

Autor: DK

BUK – Možda je to i jedinstven primjer, na takav način, udruživanje proizvođača i prerađivača koji je unazad nešto više od dva mjeseca zaživio u Požeštini i time osnažilo obiteljku mljekaru BiZ iz Buka kako bi bila konkurentnija na tržištu. Udruživanje ide i u prilog proizvođačima – mljekarima kojima je osiguran plasman proizvoda uz sigurnije plaćanje za isporučene količine mlijeka.

Mljekara BiZ osnovana 1994. godine u obitelji Bošnjak u selu Buku. Odlično je radila u svojim najuspješnijim godinama prerađivala je do 15 tisuća litara mlijeka. Vršila je opskrbu mliječnim proizvodima više trgovačkih lanaca, manjih trgovačkih kuća, ali kriza koju je doživjela mljekarska proizvodnja zbog uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda učinila je svoje. Sve je to bio uzrok smanjenja tržišta i količina prerađenog mlijeka koje je u jednom trenutku došla na 3.500 litara dnevno iz kojeg je mljekara ulazila u određene poteškoće.

Više od 15 godina nekoliko većih farmera, uzgajivača muznih krava s područja Požeštine udružilo se u Zadrugu Simentalac, odupirući se tako krizi koja je zahvatila cijelu Europu, ali i Hrvatsku. Po vanjskim iskustvima, posebno u Austriji vidjeli su da samo udruženi mogu opstati, no ne samo proizvođači mlijeka sami, nego da se moraju udruživati s prerađivačima, pa čak i zajedno osnivati proizvođačke organizacije u tom cilju. Sve su oni to napravili i istovremeno dok su ih veliki otkupljivači ucjenjivali i stalno snižavali cijene, mala Mljekara BiZ gubila je utrku s velikim tržištem. Jedino rješenje, spasiti i sebe i mljekaru, potez od iznimne važnosti za obje strane bilo je ulazak mljekara u vlasništvo male Mljekare BiZ, pokušati vratiti proizvodnju, plasirati svoje mlijeko, pa čak i povećati proizvodnju mlijeka, ali i sami preraditi mlijeko i prodati na tržištu.

– Sada su vlasnici Mljekare BiZ sami proizvođači mlijeka, njih 13, koji su skupili hrabrost i donijeli takvu odluku. Danas otkupljujemo oko 8.000 litara mlijeka dnevno, u dva mjeseca proizvodnje podigli smo preradu na 5.500 litara dnevno, višak za sada prodajemo Megle mljekari, dok ne budemo u stanju sve svoje količine preraditi. Za sada nas u tome sprečava tržište, kojega intenzivno širimo. Otvorili smo i svoju osmu prodavaonicu u Đakovu, a imamo ih u Rijeci, Osijeku, Vinkovcima, Slav. Brodu, Požegi i Pleternici, kroz koje prodajemo oko 55 posto svoje proizvodnje. Pokušavamo današnji plasman u Sparu, Kauflandu i Konzumu povećati kroz nove, manje ili veće trgovačke lance, a najviše šansu vidimo kroz plasman na tržištu svoje županije, kroz projekt školsko mlijeko, snabdijevanje mlijekom i mliječnim proizvodima škola, dječjih vrtića, bolnica, domova za starije i drugih ustanova, pekarskih proizvođača i dr. – ističe Miroslav Kovač voditelj proizvodne organizacije Simentalac koja je sada vlasnik Mljekare BiZ.

Osim što je proizvodnja oporavljena, popravljena je i naplata, sada i u Konzumu, zaposleno je 5 novih djelatnika, tako da sada Mljekara BiZ sa svojim trgovinama zapošljava ukupno 28 djelatnika. Otkupljuju mlijeko od 30-tak proizvođača mlijeka, tako da indirektno zapošljavaju oko 200 osoba, koje preko njih ostvaruju svoj dohodak za život.

Mljekara danas osim svježeg i trajnog mlijeka proizvodi ukupno 19 fermentiranih proizvoda, od vrhnja, jogurta, svježih, polutrajnih i mekih sireva, maslaca, mliječnih namaza, nekoliko vrsta tvrdih sireva.

-No jako je bitno da mi prerađujemo lokalno mlijeko, poznatog proizvođača pod brandom koji smo godinama stvarali „Mlijeko iz Zlatne doline“, koje smo sada proširili i s proizvodima od mlijeka iz Zlatne doline, poznate i neupitne kvalitete. Očekujemo da bi proizvodnju od 10.000 litara mlijeka dnevno trebali preraditi i plasirati samo na ovo naše područje, što bi nam svakako osiguralo opstanak, a za šire tržište plasirati ostatak kapaciteta što bi nam osiguralo potpunu dohodovnost, zaradu, sredstva za dalja ulaganja i širenje proizvodnje i asortimana proizvoda. Kad sam rekao da je trebalo hrabrosti, onda moram napomenuti da smo morali svi zajedno podići kredit od 2 milijuna kuna, koji smo jedva dobili od banaka uz čak 6% kamata, da smo svi uložili i vlastitih sredstava, vratili dugove koje je imala mljekara, kupili hladnjaču za prijevoz mliječnih proizvoda, nabavili novu opremu za proizvodnju i pakiranje mlijeka, no na tome nećemo stati – kaže optimistično Kovač, koji očekuje do kraja godine još povećanje i proširenje proizvodnje i nova tržišta, a time i svakako isplativost ulaganja koja su poduzeli farmeri muznih krava.

Mljekaru koja je stabilizirala i povećala proizvodnju u roku dva mjeseca od promjene vlasništva, koja je jedinstven primjer udruživanja, posjetio je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i pleternička gradonačelnica Antonija Jozić. Uz svu podršku, i čestitke, župan je odmah najavio da će Požeško-slavonska županija kroz svoj program subvencionirati kamate na kredit.

– Ovdje je ostvaren projekt o kojemu razgovaramo zadnjih četiri godine, a primjer je modela koji će u Slavoniji i Hrvatskoj uskoro nastati. Onaj tko želi sebi dobro, ima dovoljno hrabrosti, a nema rezervnu državu, nego ovu, može učiniti ovakav pothvat. Vlasnici su sada i partneri, brinu o proizvodnji mlijeka, ali i daljoj preradi i naposljetku tržištu. Čestitam stoga svima koji ste se odvažili i napravili ovu zaista dobru i izuzetnu priču, koja je jako bitna za našu županiju i cijelu Slavoniju. Očekujem da će se i proizvođači drugih proizvoda na ovakav način udružiti i organizirati, da ne budemo samo proizvođači sirovina, nego gotovog, finalnog proizvoda. Kada shvatimo da samo sami možemo riješiti svoj problem riješili smo puno problema. Politika će i dalje pomagati ovakve projekte, zadrugarstva i udruživanja. Očekujem da će i novi zakon o javnoj nabavi donijeti na natječajima prednost naših domaćih dobavljača, jer više nije važna samo najniža cijena, pa tako i vama na natječajima u školama, vrtićima, bolnicama, vama donijeti prednost sa svojim kvalitetnim proizvodom – istakao je župan Tomašević koji od prošlog mandata pokazuje poseban senzibilitet za OPG i poljoprivredne proizvođače, a sada poziva i ratare koji danas skidaju pšenicu sa svojih polja, ali i svinjogojce, povrćare, voćare i vinogradare da također traže svoje modele udruživanja, finaliziranja proizvoda i boljeg nastupa na tržištu. Očekujem i od kupaca na našem tržištu da kada kupuju pitaju od kuda je proizvod, i da daju prednost proizvodima s našeg područja. To politika traži, jer sutra od nas traže da i pitaju gdje će raditi njihova djeca, a u trgovačkim lancima kupuju samo jeftine uvozne proizvode. Tako smo si sami zatvorili radna mjesta u svom kraju. Tu ni politika niti političari ne mogu više pomoći, nego samo svijest svih nas potrošača da cijeli lanac i mi sami pokrećemo ako kupujemo isključivo domaće proizvode.

Više iz kategorije