Mirko Veić iz Mihaljevaca sakupljač je starih sorti voća – otkrio kako ih orezivati

Autor: agroklub.com

Sve što kod nas raste bez obzira na oblik, kvalitetu i prodajnu vrijednost, pokušali smo spasiti od zaborava, kaže Mirko Veić. Pojasnio je kako se orezuju stare sorte, ali i proizvodi bio gnojivo.

Mirko Veić više od tri desetljeća u Mihaljevcima i na još nekoliko lokacija uzgaja stare sorte voća. Ta ga tema zanima još od ranog djetinjstva, a svoje je znanje odlučio podijeliti s drugima pretočivši ga u knjigu.

Potječem iz Ruševa, kraja u kojem je voćarstvo razvijeno. Na površinama gdje se nije moglo orati i kopati sadile su se voćke”, rekao je ovaj voćar za Poljoprivrednu televiziju. Kaže, još dok je bio dijete to ga je zanimalo, rodio se u tom okruženju i danas se time bavi u Mihaljevcima gdje se doselio.

Sakuplja stare sorte voća, a na svom imanju ima između 300 i 400 jabuka koje su opisane i u njegovoj knjizi, no jedan dio još uvijek nije obrađen. Ima i oko 100 sorata krušaka, 30 trešanja, višnje, marelice, breskve, oskoruše i mušmule.

 “Sve što kod nas raste bez obzira na oblik, kvalitetu i prodajnu vrijednost pokušali smo spasiti od zaborava”, dodaje Veić.

Rezidba starih sorata

Kod rezidbe i uzgoja starih sorata, kaže, razlika je što one imaju drugačiji korijenov sustav. “Korijenje im duboko ulazi u zemlji i crpi vodu iz nižih slojeva tla. Također, nije izloženo isušivanju, stablinije je, a i crpi vodu iz dubljih, nezagađenih slojeva pa se zdraviji sokovi prenose na plod”, pojasnio je

Što se tiče rezidbe, kaže, prvo korak je odlučiti se za oblik krošnje. “Pravo vrijeme za rezidbu je najbolje iza Nove godine pa nadalje sve do pojave pupova”, tvrdi dodavši da se može orezivati čim padne list, odnosno sokovi se vrate u korijen i prestane vegetacija.

Kaže, režu se okomite grane i jednogodišnji izbojci, duple grane koje rastu kao rašlje. “Sve što je u sredini krošnje i raste moramo odstraniti da bi dobili svjetlost i prozračnost”, napominje Veić rekavši da se tako izbjegavaju bolesti i štete od nametnika. Također, plodovi dobivaju više sunca pa su i slađi.

Biognojivo od grana

Sve grane koje su predugačke prikraćuju se na jednu trećinu, kaže dodavši da se tako one neće lomiti uslijed vremenskih nepogoda, vjetra ili uroda. “Plodovi moraju biti na što debljim granama i bliže stablu”, ističe.

Inače, ovaj voćar se bavi isključivo ekološkim uzgojem na što je ponosan. “Gnojim na prirodan način, stajnjakom. Malč sam proizvodim od orezanih grana. Meljem ih i miješam s gnojem, a nakon dvije godine dobijem biognojivo”, otkrio je.

Za kraj je poručio da je poznato u kojem se periodu voćke sade, no u životu čovjeka idealno vrijeme za sadnju je – danas bez obzira na to koliko imao godina, bio mlad ili star.

Više pogledajte u videoprilogu:

Izvor: agroklub.com / Marija Popić

Više iz kategorije

kdslots777 luxury333 batman138 rajacuan max77 fit188 ajaib88 megahoki88 warung168 emas168 7winbet mantul138 koko138 brobet77 gaco88 vegashoki88 bonus138 rupiah138 gila138 abcslot monsterbola garuda999 sikat88