Lješnjake su prodavali na kućnom pragu – korona im nije naštetila! /VIDEO/

Autor: DK

Obitelj Sedlaček iz Jakšića sedam godina bavi se ekološkim uzgojem lijeske koju su posadili na deset hektara površine.


Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka, što znači da joj je potrebno mnogo svjetlosti za rast. Njezin je životni vijek od 70 do čak 100 godina, a plod, lješnjak, donosi od 50 do 70 godina.

“Borba s korovom je aktualna cijele godine, a sada se obavlja prskanje protiv bolesti i štetnika. Krajem petog mjeseca i do sredine lipnja borimo se protiv najgoreg štetnika na lijeski, a to je ljeskotoč. On buši plod, nakon njega ostaju rupice i naravno, tada više nije za upotrebu. Naši su lješnjaci, svih deset hektara u ekološkom uzgoju, a tu je malo kompliciranija zaštita. Surađujemo s nekoliko tvrtki koje distribuiraju ekološke preparate i slušamo njihove preporuke”, rekao je Josip Sedlaček.

Ljeskotoč, kako je sugovornik i rekao, najznačajniji je štetnik na lijesci, a uzrokuje crvljivost i otpadanje plodova. Najčešće napada krajem svibnja. Protiv bolesti koje naseljuju plodove u godinama s vlažnim proljećem, potrebno je obaviti kemijsku zaštitu, no u ekološkom uzgoju i zaštita i prihrana kudikamo je zahtjevnija nego u konvencionalnom uzgoju.

Ove godine puno veća potražnja

“Sedam godina smo u eko uzgoju, koji zahtijeva puno više od konvencionalnog, u tom smislu što se sve mora mehanički raditi, nema sredstava, nema tretiranja koja su dozvoljena u uobičajenoj proizvodnji. Cijena plodova je u prosjeku veća 20 do 30 posto u ekološkom uzgoju. Ove godine je bila puno veća potražnjazato što je dosta toga smrzlo. Ali smatram da cijena eko lješnjaka nije toliko veća koliko bi trebala biti od ong iz konvencionalnoj uzgoja i očekujemo da će rasti”, rekao je Josipov sin, Alen. 

Ako se ispoštuju pravila struke oko agrotehničkih radnji, prvi lješnjaci stižu krajem kolovoza. “Ili početkom rujna, a sada se naziru plodovi. Mi inače imamo istarski i rimski lješnjak. Na istarskom se već plodovi prekrasno pokazuju, a na rimskom tu i tamo. Vidi se da bi ova godina trebala biti dobra, iako smo doživjeli mraz i niske temperature. Siguran sam da će to ostaviti traga na ovogodišnjem urodu, ali ne tako puno kao na ostalom voću, na primjer jabuci, koje imamo dva hektara, a čiji rod je prepolovljen”, otkriva Josip.

Najgori neprijatelj lijeske je tuča

Inače, kao i kod brojnih drugih vrsta voća, od prirodnih nepogoda najgori neprijatelj lijeske je tuča.

“Za sada je hvala Bogu nije bilo, a ako bi se vegetacija razvijala po planu trebalo bi sve završiti u dobrom stanju. A kada je riječ o tuči, nemojmo zazivati vraga”, kaže Josip.

Razmak sadnje lijeske potrebno je uskladiti s više čimbenika – tlom, bujnošću sorte, osobinama stabla te konfiguracijom terena. “Mi smo sadili između redova 5 metara, a unutar reda, stablo od stabla 4 metra. Konzultirali smo se sa stručnjacima i mislim da je to optimalna sadnja i za sada je sve u redu”, otkriva Josip.

Značaj pravilne rezidbe lijeske

U proizvodnji lijeske danas se primjenjuju četiri osnovna uzgojna oblika, prirodni grm i grmolika vaza te vaza i piramida. Najčešći uzgojni oblik je grmolika vaza.

“Mi smo se odlučili na grm i mislim da to ima prednosti. I struka kaže da je takav nasad dugovječniji. Ako se nešto ošteti, a uvijek se ošteti kad se radi mehanizacijom, primjerice grana – tada ju odsiječemo i pustimo drugu mladicu koja se pretvori u novu rodnu granu. Od početne sadnje do prvih plodova, potrebno je puno truda oko održavanja nasada. Neki će kazati da lješnjak dolazi u rod nakon sedam godina od sadnje. To po meni nije točno. Ja mislim da će puni rod biti u devetoj ili desetoj godini. Imamo ga i sada, ali ja mislim da je u sedmoj godini otprilike negdje na 70%  kapaciteta. Trudimo se da kompletna njiva na kojoj je nasad, bude uredna. Prozračujemo s frezanjem s lijeve i desne strane, održavamo i borimo se protiv korova koji je najveći problem zato što smo mi u ekološkoj proizvodnji. Kod ubiranja plodova imamo poteškoće ako ostane trava jer je tada problematično usisavanje plodova”, priča Josip.

Koronavirus im nije jako naštetio

U svim djelatnostima diljem cijelog svijeta ove godine zatekle su nas promjene zbog pandemije koronavirusa. Neke poljoprivredne grane jako su pogođene kada je riječ o tržištu, no to nije bio slučaj kod obitelji Sedlaček.

“Zovu nas ljudi direktno za prodaju na kućnom pragu, tako da smo zadovoljni. Vjerojatno su se odlučili za to u nedostatku odlaska u trgovine. Sad, hoće li i dalje kupovati na taj način, to ćemo vidjeti sljedeće godine”, rekao je Alen i dodao kako imaju i dva hektara jabuka pa su prošle godine proizveli 10 tisuća litara soka.

“Mislio sam da ćemo nešto od toga baciti, međutim sve smo prodali kada je nastupila korona. Da smo imali još tri puta toliko sve bi prodali. Ocat smo proizvodili od jabuka, također je sve otišlo. Zvali su nas iz cijele Hrvatske, tražili jabuke, zvali su nas za lješnjak prošlogodišnji rod, prodali smo ga znatno brže nego što ga inače prodajemo”, otkriva Josip.

Berba, sušenje i čuvanje lješnjaka

“Svi smo vidjeli u ovoj krizi koja nas je uhvatila u veljači i ožujku, kad je u pitanju korona, da je došlo do problema plasmana robe. Vjerojatno će i država više računa voditi o domaćim proizvodima i lakšoj isporucinaših proizvoda u Hrvatskoj, ali i Europi”, zaključuje Alen.

Izvor: agroklub.com

Komentiraj:



Spašavanje podatakaWWW.DATARECOVERY.HR SERVIS RAČUNALA "INFOLAB E.I."D.O.O.

Ostali članci: