25.7.2025. u 13:23
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: Kutjevo d.d. - Agrar
Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
25.7.2025. u 13:23
TEKST: Jelenko Topić
FOTO: Kutjevo d.d. - Agrar
Nedavno je okončana žetva pšenice, naše tradicionalne i druge najviše uzgajane culture. Lani je proizvedeno 806 tisuća tona na 140 tisuće hektara, što predstavlja pad u odnosu na godinu ranije za 16 tisuća tona, kada je proizvedeno 822 tisuće tona na 171 tisuću hektara. Državni zavod za statistiku procjenjuje da je ove sezone zasijana na 146 tisuća hektara.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prošle je godine ozimu pšenicu proizvodilo više od 26 tisuća u sustavu potpora i to na gotovo 139 tisuća hektara u što je obuhvaćena ekološka proizvodnj na 3.122 hektara.
Ovi podaci pokazuju pad naspram četiri godine ranije (2020.) kada ju je uzgajalo 1.508 proizvođača više, točnije 27.773 gospodarstva, na približnom broju hektara (138.755).
Deset najvećih proizvođača dolazi Slavonije, Baranje i Srijema, a pokrivaju desetinu ukupne domaće proizvodnje. Najveći od njih je tvrtka Belje plus iz Darde s površinom od gotovo četiri tisuće hektara, zatim slijedi Novi agrar iz Osijeka s 2.675 hektare, te Vupik plus s 1.907 hektara.
Među deset najvećih proizvođača ozime pšenice nalazi se tvrtka Kutjevo d.d. koja zauzima šesto mjesto, a imala je zasijanu pšenicu prošle godine na 1119 hektara.
Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.
Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.