Jasenka Bešlić: Stare knjige digitalizacijom odlaze u budućnost

Prva požeška tiskara osnovana je prije 155 godina,   a ove godine je i 140. godinšnjica smrti njenog osnivača Miroslava Kraljevića. Izložbom “Požeške tiskare 1862. – 1945. ” Gradska knjižnica i čitaonica Požega u “Mjesecu hrvatske knjige” podsjeća na ove visoke godišnjice, ali i “… želi podsjetiti na izniman život i rad Mroslava pl.Kraljevića, čije nas rodoljublje i filantropija nadahnjuju i danas, a djela obvezuju” – rekla je Jasenka Bešlić, viša knjižničarka, autorica izložbe na kojoj se mogu pogledati najstarije knjige požeških tiskara.

Kraljevićeva tiskara je druga u Slavoniji, osnovana 1862. godine, gotovo devedeset godina poslije otvorenja prve tiskare Ivana Martina Divalda u Osijeku.Tiskara je proradila u sokaku Arslanovci na kućnom broju 108. Uredio ju je i vodio tipograf Josip Senečić. U njoj je tiskan prvi moderni hrvatski roman Miroslava Kraljevića, autora i vlasnika tiskare. – Ova tiskara imala je  ogroman utjecaj na književno prosvjetiteljski rad u Požegi, ali i cijeloj Slavoniji. U njoj je tiskan i prvi zabavno-poučni časopis u Slavoniji – “Slavonac”. Zahvaljujući “Slavoncu” Kraljević je okupio oko sebe širi krug intelektualaca – književnika i rodoljuba koji su surađivali i objavljivali u “Slavoncu” – rekla je Jasenka Bešlić, prezentirajući vrijednu knjižnu baštinu Gradske knjižnice i čitaonice.

 U povijesnom slijedu prvu tiskaru preuzima Kraljevićev sin Ladislav, a zatim njen vlasnik postaje Lavoslav Klein, koji je uredio još knjigovežnicu i knjižaru. Od 1904. godine  grupa građana osniva Hrvatsku tiskaru i knjižaru kao dioničko društvo, čije kapitalno djelo je vrlo vrijedna knjiga Julija Kempfa “Požega – zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Požege i požeške županije” iz 1910. godine. Od 1913. godine u Požegi djeluje tiskara Aleksandra Tajkova, a potom i tiskara Dragutina Rališa. Tu i je i tiskara “Grafika” te tiskara A. Šeka itd. 

– Ono što kao struka želimo postići je to da potaknemo da se nastavi obrada ostalih baštinskih knjižnica, kao što je knjižnica Franjevačkog samostana, profesorska knjižnica Gimnazije, knjižnica Gradskog muzeja, a Gradska knjižnica nastavlja svoju potragu za takvim knjigama. Mislim da će daljnjim traganjem tek izroniti još neka izdanja za koja sada ne znamo, a koja se moraju pronaći. Mi smo to dužni, a u tom trenutku ćemo biti spremni da izdamo jednu potpunu bibliografiju knjiga tiskanih u Požegi od 1862. do 1945. godine i da to sačuvamo. To nije povijest, to nije vraćanje u povijest, jer dodirujemo digitalizaciju, povezujemo budućnost, što je naša zadaća – zaključila je Jasenka Bešlić, prezentirajući izložbu.

0 Comment