Požega.eu
Promjena teme
Prijava
Pretraži Požega.eu

Jačanje potražnje za ekološkom hranom jedan od prioriteta akcijskog plana EU-a

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Z. I.

Prijavite se da možete ocijeniti članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prilagodba teksta
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

PRIJE 2 GODINE
TEKST: Z. I.

Prilagodba teksta ▼
VELIČINA SLOVA
RAZMAK IZMEĐU SLOVA
RAZMAK IZMEĐU RIJEČI
PRORED

Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su u utorak velikom većinom glasova Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu, istaknuvši pritom da je poticanje potražnje za ekološki proizvedenom hranom jedan od prioriteta.

Ključni cilj ovog akcijskog plana, koji je usvojen sa 611 glasova, 14 protiv i pet suzdržanih, je osigurati zdravu hranu koja je proizvedena na održiv način i koja je građanima dostupna po pristupačnim cijenama.

“Želimo osigurati da svaka država članica može individualno razvijati svoj sektor ekološke poljoprivrede i da europsku viziju pretoči u svoju nacionalnu odnosno regionalnu strategiju, jer naše regije imaju posve različite startne pozicije”, rekla je izvjestiteljica za ovo pitanje Simone Schmiedtbauer ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

U nekim je zemljama članicama, istaknula je, pod ekološkim nasadima više od 25 posto ukupne poljoprivredne površine, dok u nekim zemljama taj udio iznosi tek 0,5 posto.

“Inzistiramo na većem uključivanju lokalnih i regionalnih tijela jer njihovi predstavnici nabolje znaju kakvo je stanje na terenu i kako ciljano djelovati za razvoj ekološke poljoprivrede”, poručila je izvjestiteljica.

Jedan od prioriteta ovog akcijskog plana je i poticanje potrošnje odnosno potražnje za ekološkim proizvodima, koji su još uvijek uglavnom skuplji jer su veći troškovi proizvodnje.

“Potreban je rast i potražnje i ponude kako bi onda i cijene funkcionirale”, istaknula je Schmiedtbauer.

Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski još je jednom istaknuo važnost poticanja ekološke poljoprivrede u postizanju smanjenja korištenja pesticida za 50 posto do 2030., što je jedan od ključnih ciljeva strategije Od polja do stola u okviru Zelenog plana.

Naime, konvencionalna poljoprivreda je iznimno štetna za okoliš jer se uvelike oslanja na korištenje kemijskih pesticida i na druge prakse devastacije okoliša.

Za razliku od toga, ekološka poljoprivreda stvara puno manji pritisak na prirodu, smanjuje emisije stakleničkih plinova, ne ugrožava plodnost i kvalitetu tla. Poljoprivredna zemljišta pod ekološkim nasadima imaju 30 posto veću bioraznolikost, navodi Europski parlament u svom izvješću.

Također se navodi kako se 2019. ukupna poljoprivredna površina EU-a namijenjena ekološkom uzgoju povećala na 13,8 milijuna hektara i ona trenutačno čini 8,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU-u.

U razdoblju od 2010. do 2019. vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u EU-u se više nego udvostručila, stoji u izvješću, a od 2009. do 2019. maloprodaja ekoloških proizvoda povećala se s 18 na 41 milijardu eura.

No, dok se na razini EU-a bilježi znatan i stalan rast ekološke proizvodnje te povećanje površina pod ekološkim uzgojem, u Hrvatskoj se udio ekološke poljoprivrede smanjuje, unatoč velikim potporama.

“Vodeći se informacijama s terena stječe se dojam da rast površina pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, te da postoje manipulacije koje idu na štetu pravoj poljoprivrednoj proizvodnji”, navodi za Hinu eurozastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D) koja je u izradi akcijskog plana sudjelovala putem amandmana. 

“To bi značilo”, ističe Borzan, “da se u Hrvatskoj za ekološki uzgoj daju velike i sve veće potpore koje zapravo rezultiraju s malo stvarne ekološke proizvodnje”.

Primjenom akcijskog plana to bi se trebalo promijeniti, smatra, “no to će, kao i uvijek, ovisiti o spremnosti nadležnih tijela i organizacija da ga provedu kod nas”.

Borzan ističe kako potražnja za ekološkim proizvodima “puno brže raste na bogatijem zapadu EU-a nego na istoku, što vrijedi i za Hrvatsku”. Smatra da je jedna od mjera kojima se može promovirati veća potrošnja ekološke hrane snižavanje stope PDV-a na takve proizvode, što je u nadležnosti država članica.

Treba posebno istaknuti, smatra Borzan, dobrobit ekološki proizvedene hrane za čovjekovo zdravlje.

“Znanstvena studija provedena u Francuskoj na 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina pokazala je znatno manju učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu, u usporedbi s onima koji jedu hranu proizvedenu konvencionalnim načinima”, navodi hrvatska europarlamentarka.

“U skupini ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave ne-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto! U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a prema istraživanju, kvalitetnijom i zdravijom prehranom bi se moglo spasiti njih više od šest tisuća”, istaknula je Borzan.

(Hina) xmab ymaš



Ocijenite članak

Prijavite se da možete ocijeniti ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.

Prijavite se da možete komentirati ovaj članak. Ako još niste registrirani, registrirajte se ovdje.