Jačanje potražnje za ekološkom hranom jedan od prioriteta akcijskog plana EU-a

Autor: Z. I.

Zastupnici u Europskom parlamentu usvojili su u utorak velikom većinom glasova Akcijski plan EU-a za ekološku poljoprivredu, istaknuvši pritom da je poticanje potražnje za ekološki proizvedenom hranom jedan od prioriteta.

Ključni cilj ovog akcijskog plana, koji je usvojen sa 611 glasova, 14 protiv i pet suzdržanih, je osigurati zdravu hranu koja je proizvedena na održiv način i koja je građanima dostupna po pristupačnim cijenama.

“Želimo osigurati da svaka država članica može individualno razvijati svoj sektor ekološke poljoprivrede i da europsku viziju pretoči u svoju nacionalnu odnosno regionalnu strategiju, jer naše regije imaju posve različite startne pozicije”, rekla je izvjestiteljica za ovo pitanje Simone Schmiedtbauer ispred Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

U nekim je zemljama članicama, istaknula je, pod ekološkim nasadima više od 25 posto ukupne poljoprivredne površine, dok u nekim zemljama taj udio iznosi tek 0,5 posto.

“Inzistiramo na većem uključivanju lokalnih i regionalnih tijela jer njihovi predstavnici nabolje znaju kakvo je stanje na terenu i kako ciljano djelovati za razvoj ekološke poljoprivrede”, poručila je izvjestiteljica.

Jedan od prioriteta ovog akcijskog plana je i poticanje potrošnje odnosno potražnje za ekološkim proizvodima, koji su još uvijek uglavnom skuplji jer su veći troškovi proizvodnje.

“Potreban je rast i potražnje i ponude kako bi onda i cijene funkcionirale”, istaknula je Schmiedtbauer.

Povjerenik Europske komisije Janusz Wojciechowski još je jednom istaknuo važnost poticanja ekološke poljoprivrede u postizanju smanjenja korištenja pesticida za 50 posto do 2030., što je jedan od ključnih ciljeva strategije Od polja do stola u okviru Zelenog plana.

Naime, konvencionalna poljoprivreda je iznimno štetna za okoliš jer se uvelike oslanja na korištenje kemijskih pesticida i na druge prakse devastacije okoliša.

Za razliku od toga, ekološka poljoprivreda stvara puno manji pritisak na prirodu, smanjuje emisije stakleničkih plinova, ne ugrožava plodnost i kvalitetu tla. Poljoprivredna zemljišta pod ekološkim nasadima imaju 30 posto veću bioraznolikost, navodi Europski parlament u svom izvješću.

Također se navodi kako se 2019. ukupna poljoprivredna površina EU-a namijenjena ekološkom uzgoju povećala na 13,8 milijuna hektara i ona trenutačno čini 8,5 posto ukupne korištene poljoprivredne površine u EU-u.

U razdoblju od 2010. do 2019. vrijednost tržišta ekoloških proizvoda u EU-u se više nego udvostručila, stoji u izvješću, a od 2009. do 2019. maloprodaja ekoloških proizvoda povećala se s 18 na 41 milijardu eura.

No, dok se na razini EU-a bilježi znatan i stalan rast ekološke proizvodnje te povećanje površina pod ekološkim uzgojem, u Hrvatskoj se udio ekološke poljoprivrede smanjuje, unatoč velikim potporama.

“Vodeći se informacijama s terena stječe se dojam da rast površina pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj ne prati adekvatna proizvodnja takvih proizvoda, te da postoje manipulacije koje idu na štetu pravoj poljoprivrednoj proizvodnji”, navodi za Hinu eurozastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D) koja je u izradi akcijskog plana sudjelovala putem amandmana. 

“To bi značilo”, ističe Borzan, “da se u Hrvatskoj za ekološki uzgoj daju velike i sve veće potpore koje zapravo rezultiraju s malo stvarne ekološke proizvodnje”.

Primjenom akcijskog plana to bi se trebalo promijeniti, smatra, “no to će, kao i uvijek, ovisiti o spremnosti nadležnih tijela i organizacija da ga provedu kod nas”.

Borzan ističe kako potražnja za ekološkim proizvodima “puno brže raste na bogatijem zapadu EU-a nego na istoku, što vrijedi i za Hrvatsku”. Smatra da je jedna od mjera kojima se može promovirati veća potrošnja ekološke hrane snižavanje stope PDV-a na takve proizvode, što je u nadležnosti država članica.

Treba posebno istaknuti, smatra Borzan, dobrobit ekološki proizvedene hrane za čovjekovo zdravlje.

“Znanstvena studija provedena u Francuskoj na 70 tisuća ispitanika u razdoblju od pet godina pokazala je znatno manju učestalost raka kod ljudi koji jedu ekološku hranu, u usporedbi s onima koji jedu hranu proizvedenu konvencionalnim načinima”, navodi hrvatska europarlamentarka.

“U skupini ljudi koji češće jedu ekološko voće i povrće, meso ili sir učestalost pojave ne-Hodgkinova limfoma manja je za čak 86 posto! U Hrvatskoj godišnje od raka oboli oko 25 tisuća ljudi, a prema istraživanju, kvalitetnijom i zdravijom prehranom bi se moglo spasiti njih više od šest tisuća”, istaknula je Borzan.

(Hina) xmab ymaš

Više iz kategorije