Gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić o korištenju industrijske zone u Pleternici: „Vrijeme je da se kaže dosta! Dosta je laži, insinuacija i obmanjivanja javnosti“

PLETERNICA - Gostujući u radio emisiji Gospodarski ciklus Radija92FM na temu učinkovitog korištenja EU fondova gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić odgovorila je i na nekoliko pitanja vezanih uz korištenje industrijske zone u Pleternici o kojoj temi se pune web portali i novinski stupci.

Prenosimo razgovor gradonačelnice Pleternice Antonije Jozić s radio novinarkom o toj temi.

Posljednjih dana na pojedinim portalima učestalo se spominje industrijska zona u Pleternici. Iako nigdje konkretno ne navode nepravilnosti u upravljanju s navedenom zonom tekstovi pokušavaju nametati upravo takav zaključak. Ima li nepravilnosti u upravljanju industrijskom zonom u Pleternici, a time i u radu Gradske uprave, odnosno Vas?  

-Naravno da nema, a kao dokaz tomu reći ću da je državna revizija nekoliko mjeseci radila reviziju poslovanja Grada Pleternice i svoje mišljenje izrazila u nalazu koji je BEZUVJETAN. Za one koji ne znaju dopustite mi objasniti kako nalaz može biti  negativan, uvjetan i bezuvjetan. Negativan nalaz podrazumijeva niz nepravilnosti u poslovanju. Uvjetan nalaz je najčešći nalaz i podrazumijeva da je poslovanje većinom u skladu sa zakonskim odredbama, procesima i procedurama no ima nekih propusta koji se onda evidentiraju i naloži se gradu odnosno općini da ih u narednom periodu ispravi. Bezuvjetan nalaz je najbolja ocjena koju državna revizija može „dati“ i takav nalaz potvrđuje da su sve procedure provedene u skladu sa zakonskim odredbama, sva knjiženja ispravno provedena. Ne radi se dakle o čistom računovodstvu već revizija ulazi u sve segmente poslovanja gradske uprave, u npr. postupke javne nabave, namjensko trošenje proračunskih sredstava i sl. Ponosna sam na taj nalaz jer on dokazuje ispravnost mog rada i pobija sve ono rekla-kazala čemu svjedočimo već nekoliko mjeseci.



Iskreno, razmišljala sam dugo trebam li reagirati na insinuacije i laži kojima smo svjedoci u zadnjih nekoliko mjeseci. Neki ljudi su mi govorili da se ne spuštam na razinu facebook rasprava i da nastavim raditi svoj posao kako ga radim svih ovih godina jer idemo u dobrom pravcu, a dokaz tome su brojne kapitalne investicije kakve ovaj grad nije zabilježio u svojoj povijesti. Drugi su mi znali reći da se moram uključiti jer laž izrečena nekoliko puta postaje istina. Reći ću vam da sam dugo bila sklona ovim prvima, smatrala sam i smatram da su moji sugrađani svjesni da se radi o jeftinom skupljanju političkih poena, a na temelju onog: ocrni, oblati pod svaku cijenu.

No vrijeme je da se kaže dosta! Dosta je laži, insinuacija i obmanjivanja javnosti. Moji sugrađani su me tri puta izabrali, jednom za svoju dogradonačelnicu, a dva puta za gradonačelnicu. Kako sam radila prvog dana tako ću raditi i dalje – časno i pošteno za naš grad, onako kako su me moji roditelji odgojili.

U više tekstova određenih novinskih portala tvrdi se da  pleternička poduzetnička zona zjapi prazna. Kakvo je doista stanje u industrijskoj zoni i Poduzetničkom centru?

-Prostorno-planskom dokumentacijom industrijska zona Pleternica planirana je na površini od 160 hektara. Naravno da svih 160 ha nije u funkciji jer su to značajna ulaganja za naš grad, skromnih izvornih prihoda proračuna i iz tog razloga je planirano postupno uređenje zone, otkup zemljišta za potencijalne investitore i izgradnja infrastrukture tako da danas Grad Pleternica raspolaže s 20 hektara površina. Činjenica je da naša industrijska zona nije nastala kao neke druge zone darovanjem državnog zemljišta već smo jednu po jednu parcelu otkupljivali od fizičkih osoba kako bismo u određenom trenutku, ukoliko se pojavi investitor, imali određene parcele koje bismo mogli ponuditi. S druge strane u industrijskoj zoni Pleternica već danas rade brojne tvrtke i sasvim je deplasirano govoriti o praznoj industrijskoj zoni. Ne znam gdje onda pripadaju Metal-plast Čirko, Microplet, Alca, Lignor, Elda, Tofrado-trgovina i drugi koji svoje poslovanje imaju unutar zone. Jednako kao i stanari poduzetničkog inkubatora, trenutno njih osam zajedno s našim Poduzetničkim centrom Pleternica.

-Spornim se drži dodjela u zakup 20 ha zemljišta tvrtki Tofrado trgovina. Kakva je inače gradska politika davanja poljoprivrednog zemljišta u zakup, i koliko se površina na takav način koristi na području Pleternice?

Na području Grada Pleternice trenutno je u zakupu oko 1600 hektara poljoprivrednih površina i sve površine su se u zakup dale putem javnog natječaja pa tako i tih 20-ak hektara zemljišta za koje je ostvaren godišnji zakup po hektaru od 750 kn. Oni poljoprivrednici koji imaju ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta znaju da je to u pravilu najviša cijena koja se postiže za zakup zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili Republike Hrvatske.

-Je li sporna možda činjenica da je Tofrado trgovina u zakup za poljoprivrednu namjenu dobila zemljište u industrijskoj zoni?

-Ništa nije sporno. Sporno je samo plasiranje polovičnih informacija i tendenciozno tumačenje u cilju jeftinog politikanstva u kojem se ne preže učiniti štetu svojim sugrađanima i Pleternici. Ako ste pratili medije onda ste mogli vidjeti i preslike ugovora koji su sklopljeni između Tofrado trgovine i Grada Pleternice, a isto tako moglo se iz njih pročitati da je Grad poduzeo sve mjere da u bilo kojem trenutku može raspolagati zemljištem. Dakle ukoliko se pojavi investitor tada se raspisuje natječaj za prodaju zemljišta. Nakon toga ugovor o zakupu se raskida. U međuvremenu Grad stvara prihod od zakupa zemljišta što je, ako to želimo priznati, uređen sustav u kojem se zna tko je zakupoprimac, koliki zakup plaća, a ne da se dogodi situacija da gradsko zemljište netko obrađuje, stvara prihode i zarađuje za svoj OPG i još na to diže poticaje. To je još nešto što istražujemo i ukoliko otkrijemo da je netko na gradsko zemljište dizao poticaje, a bez važećeg ugovora o zakupu to ćemo isto objaviti.

-U industrijskoj zoni je predviđena mogućnost otkupa zemljišta. Može li Tofrado trgovina kupiti zemljište koje sada imaju u zakupu u svrhu poljoprivredne proizvodnje?

Ja sam također poduzetnik pa ću na ovo pitanje odgovoriti kao poduzetnik. Odnosno postavit ću retoričko pitanje. Čini li vam se logično da poduzetnik kupi zemljište u zoni da bi njemu sijao pšenicu kad je to zemljište bar trostruko skuplje od poljoprivrednog zemljišta na području našeg grada? Dakle ukoliko poljoprivredniku treba zemljište on ga zasigurno neće kupovati u industrijskoj zoni već npr. u Zarilcu ili Sulkovcima. I odgovorit ću vam na pitanje: Ne, nije moguće. To zemljište nije namijenjeno za sijanje pšenice i ječma već za investicije, preradu, proizvodnju, skladišta, uslužne djelatnosti i slično i čim Grad Pleternica bude imao potrebu odnosno ukoliko se pojavi investitor mi ćemo aktivirati odredbe ugovora i zemljište staviti u onu funkciju za koju je i otkupljeno – investicije i zapošljavanja.

-Nekima bodu oči investicije koje u zoni planiraju UPO Simentalac i Tofrado trgovina. Imate li spoznaju o kojim se vrijednostima investicija radi i imaju li i koliki utjecaj na razvoj gospodarstva u Pleternici?

-Obzirom da su oba projekta na natječaj za mjeru 4 pripremali djelatnici našeg Poduzetničkog centra poznati su mi detalji investicije. Reći ću čak da smo možda i mi bili inicijatori prijave projekta izgradnje mljekare. Naime, jednom prilikom pozvana sam u obilazak mljekare BIZ u Buku. Nekako u to vrijeme raspisan je natječaj za mjeru 4 i tad sam direktoru Kovaču predložila da pokušaju prijaviti projekt izgradnje mljekare za što je od prije postojala tehnička dokumentacija i građevinska dozvola. Vrijeme nam nije išlo na ruku no u rekordnom roku uspjeli smo pripremiti projekt i prijaviti ga na mjeru 4. Kod UPO Simentalca radi se o ulaganju od 31 milijun kuna (s PDV-om) i odnosi se na izgradnju mljekare u industrijskoj zoni, a kod Tofrado-trgovine riječ je o izgradnji suvremene farme muznih krava i tova junadi ukupne vrijednosti investicije od 40 milijuna kuna (s PDV-om). Obje investicije izuzetno su važne za razvoj gospodarstva, direktno se otvara 50-ak radnih mjesta, a indirektno govorimo o desecima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će biti kooperanti bilo u proizvodnji mlijeka ili proizvodnji stočne hrane, obrtnicima koji će tim tvrtkama pružati svoje usluge ili prodavati proizvode ...

-Dakle, i uz odobrena bespovratna sredstva od njih se očekuje i ulaganje vlastitih sredstava?

Naravno. Niti jedan EU fond vam neće pokriti 100% investiciju, osim recimo na mjeri 6 gdje se može dobiti 15.000 odnosno 50.000 EUR-a za manja ulaganja u poljoprivredu. Ovdje se dakle radi o iznimno velikim investicijama gdje, pretpostavljam, oba investitora moraju ići na kreditno zaduženje u višemilijunskim iznosima.

-Bojite li se da bi zbog nezdrave poduzetničke klime koju se pokušava stvoriti investitori mogli odustati od ulaganja i potražiti povoljnije okružje za razvoj posla?

-Da, strahujem od toga. Već duži niz godina hrvatski poduzetnici se pokušavaju prikazati kao kriminalci, lopovi, utajivači poreza i slično, a to su ljudi koji su imali odvažnosti i hrabrosti upustiti se u poduzetničke vode. Ljudi koji su prvo zaposlili sami sebe, stvorili okruženje za rast i razvoj te otvarali radna mjesta za kojima svi vapimo. Konačno kao društvo moramo prestati sanjati o socijalističkom sustavu u kojem vam država da radno mjesto, na kojem ne doprinosite, a primate plaću i na kojem dočekate mirovinu. Već gotovo 30 godina živimo u kapitalizmu, u jednom dinamičnom sustavu u kojem radna mjesta otvaraju poduzetnici i smatram da je konačno vrijeme da se prema poduzetnicima krenemo ponašati kao prema ravnopravnim partnerima. Ja sam odrasla u obrtničkoj obitelji, uz oca koji je 1965. godine napustio državnu tvrtku i otvorio svoj obrt, u sustavu u kojem ga se u to vrijeme promatralo kao državnog neprijatelja i ono što je mene moja obitelj naučila i što je u mene usadila je da smo odgovorni sami za sebe i da jedino što možemo učiniti je ono što možemo učiniti sa svoje dvije ruke i svojih deset prstiju. Stoga mi je skroz nevjerojatna činjenica da neki ljudi čine sve kako bi doveli u pitanje ove dvije ili bilo koju drugu investiciju u našoj županiji. Napomenut ću samo da su, prema informacijama kojima raspolažem, ovo jedine dvije investicije iz mjere 4 koje su odobrene u našoj županiji, i obje su baš u Pleternici.

Foto: Radio 92FM i pozega.eu