GOSTOVANJE IZ VOJVODINE: Prva opera za djecu pred Požežanima 11. srpnja u sklopu Kazališnih ljetnih večeri

Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, u 33 godine svoga postojanja, nastoji čuvati istinu o masovnom egzodusu devedesetih godina iz svog zavičaja, ali i očuvati vlastiti identitet, kulturu, običaje te međusobnu povezanost i podršku onima koji su ostali i opstali u Vojvodini, unatoč često ne malim izazovima.
S jedne strane kulturna djelatnost Hrvata u Vojvodini, unatoč tome što je povijesno dala snažan obol izgradnji hrvatskog kulturnog i društvenog identiteta, često je nedovoljno poznata i zanemarena u našoj zemlji. S druge strane, položaj hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini potrebno je jačati i kroz promicanje snažnije društvene veze s domovinom, a jedan od oblika očuvanja je i organizacija gostovanja raznih hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava iz Srijema, Bačke i Banata u RH.
Uz 145. obljetnicu rođenja i 100. obljetnice smrti Franje Štefanovića, svestranog Petrovaradinca i skladatelj prve opere za djecu Šumska kraljica, Zajednica PHSBB zajedno s HKPD-om Jelačić iz Petrovaradina i Muzičkom školom Isidor Bajić iz Novog Sada, organizirala gostovanje te opere u Zagrebu i Osijeku, a sljedeća izvedba ove opere održat će se 11. srpnja u Gradskom kazalištu Požega u sklopu Kazališnih večeri,m a početak je u 19.30 sati.

Opera Šumska kraljica jedinstven je primjer opere za djecu u svijetu, jer su njezini izvođači isključivo djeca te je skroz prilagođena tome da ju djeca mogu razumjeti i izvesti.
Cilj ovih nastupa jest upoznavanje šire hrvatske javnosti s ovim jedinstvenim opernim djelom, ali i sa svestranim skladateljem Franjom Štefanovićem, čiji su lik i djelo bitna sastavnica slavne prošlosti tamošnjih Hrvata i bitno doprinosi očuvanju njihova identiteta. Ovo je prilika i izvrstan način da se slušateljima dječje dobi približi opera kao glazbeno djelo, da ju razumiju i zavole, što inače nije lak zadatak u školskim klupama, a može biti i poticaj učiteljima da na slikovit i slušni način potaknu svoje učenike da operu zavole.
 

Štefanović rodio se 13. ožujka 1789. godine u Petrovaradinu, nekada slavnoj utvrdi uz rijeku Dunav, a danas dijelu užeg gradskog područja Novog Sada, u kojem je i umro 26. siječnja 1924. godine, zbog tuberkuloze. Bio je učitelj, skladatelj, nastavnik pjevanja, zborovođa i orguljaš, a glazbeni svijet je zadužio i kao istinski tvorac opere za djecu. S pravom ga ubrajamo među petrovaradinske velikane hrvatskog roda poput bana Josipa Jelačića, Ilije Okrugića Srijemca i Stanislava Prepreka. Napisao je 1918. godine operu za djecu U vilinoj gori, a nakon nje skladao je još tri: Šumska Kraljica(1919.), Na Orlovgradu(1920.) i Seoba Slavena(1921.).

Najizvođenije i najpopularnije Štefanovićevo glazbeno djelo je Šumska kraljica, koju je skladao godine na tekst Mihovila Peitza. Riječ je opernom djelu za djecu u kojoj uloge imaju isključivo djeca, s skladana je na način da je djeca mogu razumjeti i izvoditi. Dakle, nije riječ o igrokazima u kojima se govori i pjeva, a ni o operi u kojoj sudjeluju djeca uz odrasle. To je prava mala opera potpuno prilagođena dječjem uzrastu, čiji je tekst u cijelosti uglazbljen. Skladana je u jednom činu, podijeljena na prizore od kojih je svaki od njih zaokružena glazbena cjelina i uz klavirsku pratnju da bi bile lako izvodljive.
Podloga opere plemenita je priča iz narodne tradicije i ima sedam prizora. Likovi koji se pojavljuju u njoj su: djevojčica Ružica, njezin brat Dinko, Vilinska kraljica, stari patuljak, vile i patuljci. Mjesto radnje je gorovita šuma. Glavni lik je djevojčica Ružica, koja u šumi traži jagode za svoju bolesnu majku. Iznenada se pojavi Vilinska kraljica koja joj pokazuje mjesto s mnogo jagoda. Dok ih je brala, naišao je stari slijepi patuljak. Ružica se sažalila na njega te mu je sokom od jagoda vratila vid. U znak zahvalnosti, kao gospodar patuljaka, doziva s pomoću šumskog roga sve patuljke i proglašava Ružicu njihovom kraljicom. Tražeći u međuvremenu Ružicu po šumi, naišao je njezin brat Dinko. Tada je stari patuljak doznao za njihovu bolesnu majku te im je odlučio pomoći. Vila je donijela ljekovitu travu za nju, a potom su svi uz pjesmu i ples proslavili taj događaj. Na rastanku, Ružica i Dinko su obećali da će se vratiti kada im majka ozdravi.

Glavna tema ove opere je pomaganje bližnjemu. Stoga se da zaključiti da je njezin sadržaj pedagoški pozitivan jer djecu uzdiže, oplemenjuje i ispravno usmjerava na životnom putu, što je ujedno čini i svevremenskim djelom. Osim toga, zahvaljujući ovakvim djelima, djeca se od malih nogu potiču da upoznaju i zavole operu te da u njoj prepoznaju vrijedno umjetničko djelo.