Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice!

….Treća nedjelja došašća se u nekim krajevima obilježava kao dan majki, taj dan je poznatiji kao materice. Nažalost u mnogim krajevima taj običaj je zaboravljen. Materice su bile jedan od najsvečanijih i najradosnijih dana prije Božića.
Nakon čestitanja dobivanje darova
Ovaj narodni i crkveni običaj poznat je među Hrvatima, a posebno Hrvatima Dinarskog podneblja. Za blagdan materica običaj je bio da muškarci čestitaju blagdan ženama, djeca majkama, bakama, tetkama, i ostalim rođakinjama, pa i susjedama. Nakon čestitanja dobivali bi darove, kao što su: orasi, lišnjaci, bajami, jabuke, smokve, rakija, vunene čarape, terluci i dr., a danas; slatkiši. Ovu bi pjesmu djeca pjevala svojim majkama ili bakama…
Stihovi
Faljen Isus, gazdarice! Čestitam ti materice!
Ja sam došo znaš, da mi nešto daš.
Ja sam došo priko mora, da mi dadeš koji oraj,
snašla me je neka muka, daj ti meni i jabuka.
Ja sam došo priko strane, da mi dadeš malo hrane.
Ja sam došo priko polja, da ti bude bolja volja.
Vidio sam i ovaca, da mi dadeš i novaca,
a i sira kad bi dala reko bi ti puno fala,
jer su danas materice moja draga gazdarice,…
Naredne nedjelje očići
Ovakve i slične brojalice prije su bile neizostavni dio vremena došašća u našem kraju. Običaj obilježavanja materica polako uzmiče a u svakodnevnicu nam se nastanjuju novi uvozni običaji kao Noći Vještica i sl. Spominjanje i očuvanje ovakvih običaja naša je posebnost i bogatstvo. Konkretno “materice” i sljedeće nedjelje “očići” lijep je običaj hrvatskog naroda koji još uvijek nije zaboravljen kod nas.
"Dica" bi išla po "cilom" selu u čestitare
“Materice bi se slavile dvi nedilje prije Božića. Matere se tribaju ciniti (cijeniti), i kad bi ti mater dala bajam kodar ti je Boga dala, ko kad se nije imalo ništa. I prije zore bi se dignilo i tražilo u matere, jedva dica čekaše da se u matere pita. Jutro rano bi se digli i odnili bi materi robu, da se nemere obuć dok mater ne bi dala dara. Znala bi dica ići po cilome selu čestitat materice i ne bi dica tila otić iz kuće dok jim žene ne bi štogod dale. E kada bi bilo šenčena kruva, a ritko bi i toga bilo, undan bi smoči po zericu da ti dulje traje. Neke podaj dici malo rakije, undan bi dica znala cmrknut po zericu, samo kap. Eto tako je to bilo nekada.” kaže baba Kaja.
/Foto: Ilustracija; tekst, selomisi.com/