Evo kako teku radovi na požeškom Gradskom muzeju

Autor: D.K.

‘Kroz projekte digitalizacije naša građa postaje dostupna širem krugu ljudi. Omogućen je lakši i jednostavniji pristup našoj građi. Na taj način korisnik može pregledavati građu iz udobnosti svog doma i to u vremenu kad on poželi.’

Gradski muzej za obnovom ‘vapi’ već desetljećima, odnosno, od 1995. godine kada se u Požegi dogodio potres nakon kojeg je bila narušena i statika, a dio zidova ostao je raspuknut. Obnovu je sada i dočekao.

Podsjetimoprojekt Požeške bolte je projekt Grad Požege koji je nositelj projekta, dok su TZ Grada Požege i Gradski muzej Požega partneri. Projekt traje 32 mjeseca, a njegova vrijednost je oko 41 milijun kuna. Financira se sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. preko Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije te Grada Požege. Dodijeljena bespovratna sredstava iznose 33,5 milijuna kuna.

‘Vjerujemo da ćemo iduće godine krenuti s opremanjem stalnog postava’

U siječnju ove godine prvotni radovi bili su seljenje 75 tisuća predmeta te knjižnice, a dokle su sada stigli s radovima odgovorila nam je ravnateljica Gradskog muzeja Požega, Mirela Pavličić Hein.

SBplus: Kako napreduju radovi projekta “Požeške bolte”?

Mirela Pavličić Hein: Trenutno se nalazimo u fazi građevinskih radova na zgradama Muzeja i u fazi opremanja Požeške kuće. Gradski muzej Požega u siječnju ove godine iselio je iz svog prostora na novu adresu, doslovno vrata do u ul. Matice hrvatske 5, u tzv. zgradu Slavonka, što nam je znatno olakšalo proces selidbe. Sama selidba je bila dobro organizirana i u samo 10-tak dana uspjeli smo iseliti svu građu i urede naših djelatnika.

Građevinski radovi napreduju te vjerujemo da ćemo iduće godine krenuti s opremanjem stalnog postava. Idejnim projektom je predviđeno da se u prizemlju nalaze prijemni prostori, prostori za radionice i povremene izložbe, dok bi se na prvom katu trebao nalaziti stalni postav koji obuhvaća oko 600 m², u potkrovlju bi bili smješteni uredi za djelatnike, knjižnica i dio depoa. U podrumu bi se također nalazio depo za našu građu, ali i prostor koji bi pričao priču o nematerijalnoj kulturnoj baštini, odnosno o običaju Grgureva koji se slavi kao dan grada Požege 12. ožujka.

Paralelno uz građevinske radove na našoj zgradi traju i aktivnosti oko opremanja Centra za posjetitelje Požeška kuća. Predviđeno je da Centar za posjetitelje Požeška kuća bude početno mjesto gdje bi posjetitelj trebao doći, gdje bi dobio osnovne informacije i uvid u to što ovaj grad nudi. Sadržaj u Požeškoj kući je zamišljen tako da animira posjetitelja za daljnje razgledavanje grada Požege, da posjeti Muzej, da nauči nešto o bogatoj povijesti grada i da ponese sa sobom lijepe uspomene te da se eventualno ponovno vrati u Požegu.

Zadovoljni prostorom, trenutno rade na nekoliko projekata

Grad Požega omogućio je optimalne uvjete za smještaj građe Gradskog muzeja i za radne prostore.

SBplus: Kako ste se snašli s novim (privremenim) prostorom?

Mirela Pavličić Hein: U nekih 540 m² uspjeli smo smjestiti većinu naše građe, manji dio imamo na još nekoliko lokacija. Zadovoljni smo s prostorom i trenutno radimo na nekoliko, za nas, važnih projekata. Ovo nam je vrijeme idealno da posložimo svoju građu i zbirke te da spremni dočekamo novi postav. Iako nemamo prostor za izlaganje, pripremamo izložbu Slatki život, 100 godina tvornice Zvečevo koja bi trebala biti otvorena uskoro, 26. kolovoza, u ul. Matice hrvatske 13. Tvornica Zvečevo ovo godine obilježava 100 godina postojanja i jednostavno nismo mogli propustiti priliku da napravimo bar neku malu izložbu o toj tvornici. U rujnu planiramo organizirati predavanje o lokalitetu Rudina i predstaviti monografiju o Rudini, autora Stanka Andrića. Radimo i na digitalizaciji građe. Nedavno smo predstavili projekt digitalizacije Glasnika županije Požeške, novina koje su izlazile na prijelazu 19. u 20. st. koje su važan izvor informacija o životu u Požegi u tom razdoblju i koje su izrazito tražene od naših korisnika.

Svijet oko nas

Gradski muzej Požega kontinuirano se javlja na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske Ministarstva kulture i medija, stoga su ove godine dobili sredstva u iznosu od 100 tisuća kuna.

SBplus: Od Ministarstva ste dobili sredstva (100 tisuća kuna) za nabavu informatičke opreme za digitalizaciju muzejske građe, o kakvoj je točno opremi riječ?

Mirela Pavličić Hein: Kroz ovaj poziv Ministarstvo kulture i medija sufinancira naše programe, ne samo konkretno ovaj koji ste naveli, već i druge programe. Ove godine nam je Ministarstvo kulture i medija odobrilo 30 tisuća kuna za restauracije i 10 tisuća kuna za izložbu Slatki život, 100 godina tvornice Zvečevo. Ove programe u preostalom dijelu, otprilike 50 posto, financiramo sami, odnosno Grad Požega kao naš osnivač čiji smo proračunski korisnik.

Ove godine Ministarstvo kulture nam je prvi put odobrilo ovako značajan iznos, 100 tisuća kuna, za nabavu opreme. Kroz ovaj projekt, koji smo nazvali Svijet oko nas – virtualni život muzeja, trebali bi nabaviti informatičku opremu – 3D skener, 3D printer, fotoaparat, računalo, monitore, programe kako bi mogli raditi svoje virtualne izložbe. Projekt je zamišljen u suradnji sa Zajednicom tehničke kulture grada Požege čiji bi se članovi obučili za rad na ovoj opremi. Članovi Zajednice tehničke kulture bi se osposobili za korištenje ove tehnologije te bi naučili rukovati s kulturnom baštinom, uz nadzor stručnih djelatnika Gradskog muzeja Požega, te bi na ovaj način spoznali važnost i povijesne vrijednosti kulturne baštine ovog grada i kraja. Jedna od prvih virtualnih izložbi koju bi pripremili bila bi o rudinskim glavama, odnosno kamenoj reljefnoj skulpturi koja potječe s lokaliteta Rudina i datira se u 12. st. te je ujedno i naš zaštitni znak.

Pripreme izložbi mogu funkcionirati kao radionice za razne grupe ljudi na kojima bi se stekla nova znanja o ovoj vrsti tehnologije, ali isto tako bi se svi sudionici bolje upoznali sa kulturnom baštinom koju čuva Gradski muzej Požega.

Gradski muzej Požega bi kroz ovaj projekt uspio približiti nematerijalnu i materijalnu kulturnu baštinu široj javnosti. Ranjivim skupinama društva, starijima i nemoćnima koji nisu u mogućnosti fizički doći u Muzej bi na ovaj način bio dostupan muzejski sadržaj. Dio predmeta koji bi bili izloženi na virtualnoj izložbi bi se printao kako bi osobe s poteškoćama u razvoju mogli taktilno doživjeti muzejski predmet.

SBplus: Što će za vas značiti digitalizacija muzejske građe?

Mirela Pavličić Hein: Kroz projekte digitalizacije naša građa postaje dostupna širem krugu ljudi. Omogućen je lakši i jednostavniji pristup našoj građi. Na taj način korisnik može pregledavati građu iz udobnosti svog doma i to u vremenu kad on poželi. Nije nužno dolaziti u Muzej i pregledavati sadržaj u ograničenom vremenu, često u uvjetima koji nisu optimalni, posebno sad kad nemamo predviđeno radno mjesto za takve korisnike. Istovremeno ovaj sadržaj koji je digitaliziran možda potakne korisnika da dođe u Muzej i pogleda taj sadržaj uživo.

Nadamo se da ćemo nakon obnove Muzeja i s novim stalnim postavom privući značajan broj korisnika. Ključan je sadržaj koji nudimo, a povijest i kultura ovog grada su vrlo zanimljivi i vjerujemo da svatko može naći nešto za sebe.

Izvor: sbplus.hr/Petra Supan

Više iz kategorije

enterslots kdslots777 vegasgg autospin88 jempol88 playbet88 luxury333 fit188 bigdewa megahoki88 warung168 gas138 nusa365 gebyar123 kencana88 max77 garuda999 koinvegas mantul138 autowin88 emas168 pusatwin ajaib88 monsterbola bonus138 kencana88 koko138 bet88 dragon77 dunia777 bigdewa jakartacash 7winbet emas138 toto slot