Epidemija kuge na današnji dan 1739. godine zahvatila Požegu i okolicu: Za sedam mjeseci umrlo tisuću ljudi

U proljeće 1739. godine, na današnji dan 15. svibnja, epidemija kuge je zahvatila Požegu i okolicu, a trajala je punih sedam mjeseci, do studenog 1739. Prema podacima iz arhive požeške katedrale sv. Terezije Avilske, u matičnim knjigama se navodi broj umrlih od kuge u župi Požega iz te godine. U Požegi je 1736. u 370 kuća živjelo 1327 stanovnika, a samo tri godine kasnije od „crne smrti“ je umrlo čak njih 798. Tijekom epidemije, u vrijeme loših higijenskih prilika i slabe zdravstvene službe, preminulo je 60 posto Požežana. Ako uzmemo u obzir da je u prigradskim naseljima Vidovcima, Dervišagi, Vrhovcima, Emovcima i Drškovcima umrlo još dvjestotinjak ljudi, može se reći da je epidemija kuge u Požegi i njenoj bližoj okolici usmrtila tisuću ljudi. Umrli su ukapani na prostoru oko kapelice sv. Roka, a poslije su tijekom gradnje kuća pronalaženi brojni njihovi kosturi. U to vrijeme čak 90 posto gradskih kuća bilo je od prijesne cigle, s krovom od šindre na četiri vode, jer se tako zidalo u vrijeme turske vladavine.

Opisujući epidemiju, slavonski ljetopisac i kroničar fra Ivan Stražemanac u svome djelu „Povijest franjevačke provincije Bosne Srebrene“ napominje kako su tadašnji ljudi vjerovali da je ova opaka zarazna bolest „kazna od Boga“, a kuga je po shvaćanju mnogih bila nadnaravna pojava. U ovom djelu nalazi sa važan podatak da kuga u Požešku kotlinu nije stigla iz istočne Slavonije, nego iz Bosne, gdje je također harala. Glavna mjera zaštite od epidemije u to vrijeme bila je uspostava sanitarnih kordona. Obavezna je bila izolacija osoba za koje se sumnjalo da su došle u kontakt sa zaraženima, a putovanja su svedena na minimum, isključivo uz važeće zdravstvene potvrde koje je kontrolirala vojska. Unatoč tome niz kordona postavljenih prema Srijemu, Banatu i Bačkoj nije uspio spriječiti prodor kuge u Slavoniju.

Premda je u epidemiji pomrlo više od polovice njenog gradskog stanovništva, Požega je iznenađujuće brzo uspjela nadoknaditi taj demografski gubitak. Tako je već u prvoj godini poslije epidemije, zbog snažne imigracije novih građana i naglog porasta nataliteta, u iznimno kratkom vremenu nadomješten izgubljen broj stanovnika. U znak sjećanja na umrle osobe, u Požegi je 1749. godine podignut barokni stup (kužni pil) s kipom sv. Trojstva. Zbog nemogućnosti obnove, na mjesto ovoga spomenika je 2005. godine postavljena njegova replika. Treba napomenuti da je u Požegi od kuge dosta ljudi umrlo i u prvoj polovici 19. stoljeća, u periodu između 1815. i 1816. godine.