Spomenik u Kamenskoj se pojavio kroz digitalnu iluziju

Srpsko narodno vijeće(SNV) okupilo je niz umjetnika i stručnjaka koji na simboličan način pokušavaju oživjeti Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije Vojina Bakića, koji je hrvatska vojska srušila nakon višednevnog miniranja 1992. godine. Na lokaciji nekadašnjeg spomenika organizirali su multimedijalni događaj posvećen kiparu Vojinu Bakiću, a noazočilo je više stotina građana iz Zagreba, te županija kontinentalne Hrvatske.

Nazočili su potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, saborski zastupnici Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Boris Milošević, zamjenik požeške županice Nikola Ivanović, pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk, te čelnici Zajedničkog vijeća općina Vukovarsko-srijemske županije i drugi.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac i Nikola Ivanović, zamjenik požeške županice govorili su o značenju povijesnih događaja u Slavoniji za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i vrijednostima ovog spomenika, a obratili su se i autori navedenog projekta.

Virtualna obnova spomenika, rad umjetnika Sandra Đukića, pod nazivom „Tišina koja je srušila spomenik“, zaživjet će unutar dvadesetmetarskog ekrana, na lokaciji gdje se Bakićev spomenik nalazio sve do veljače 1992. godine, kada je višednevnim miniranjem srušen.

Multimedijalni događaj u Kamenskoj, uz glazbenu interpretaciju spomenika koje izvodi Marko Paunović (sound-art), potpisuje autorski tim; Milorad Pupovac, Sandro Đukić, Davorka Perić i Lana Lovrenčić. Tijekom ovog događaja autori su organizirali stručno vodstvo lokacijom koja je uključivala i također devastiran mozaik Šušnjarska bitka Ede Murtića, kao i niz drugih izbrisanih umjetničkih intervencija.

Namjera je barem simbolički revitalizirati Spomenik pobjedi revolucije naroda Slavonije, jedan od najpoznatijih danas uništenih spomenika NOB-u u našoj zemlji.

Projekt "Tišina koja je srušila spomenik" ima dva dijela, prvi je ovaj događaj u Kamenskoj, gdje je na velikom ekranu napravljena njegova rekreacija, odnosno objekt u videoprikazu, ali kao trodimenzionalni konstrukt. U drugom dijelu, u formi stalnog postava, na mjestu nekadašnjeg spomenika ostavit će se njegov digitalni avatar.

Radilo se o monumentalnom, avangardnom zdanju od nehrđajućeg čelika koji je u doba gradnje bio najveća postmodernistička skulptura u svijetu. Taj tridesetmetarski gigant koji je krasio brdo Blažuj iznad Kamenske građen je od 1957. do 1968. godine, kada ga je svečano otkrio maršal Tito. Djelo je našeg poznatog kipara Vojin Bakić putem javnog natječaja na kojem su se okušali i likovni velikani Dušan Džamonja i Stevan Luketić, a u žiriju je sjedio i naš veliki slikar Josip Vaništa.

Bizarna crtica o rušenje spomenika bila je jedna od prvih točaka istraživanja tima, koji je od Državnog hidrometeorološkog zavoda crno na bijelo dobili arhivsku potvrdu da je u vrijeme rušenja spomenika snaga vjetra bila takva da se prema nomenklaturi Beaufortove ljestvice naziva – tišina. Ime njihova projekta u tom se trenutku nametnulo samo.

U sklopu projekta raskrčena je šikara koja je progutala postolje nekadašnjeg spomenika.