Mlađahni čuvar višestoljetne baštine -Dijecezanski muzej Požeške biskupije

Sakralna zbirka trenutačno sadrži oko 200 restauriranih predmeta. Zbirku moderne i suvremene umjetnosti tvori Galerija Požeške biskupije koju čine donirane umjetnine suvremenih hrvatskih umjetnika, a tu je i privatna zbirka umjetnina msgr. Škvorčevića, uglavnom darova koje je biskup primio počevši od uspostave biskupije i njegova biskupskog ređenja...
Dijecezanski muzej Požeške biskupije ove godine obilježava 25. obljetnicu svoga utemeljenja. Moglo bi se stoga reći da se radi o mlađahnom čuvaru višestoljetne baštine. Naime, s jedne strane ime Požega pojavljuje se u pisanom obliku prvi put u 13. stoljeću i to upravo u svezi s Katoličkom crkvom, odnosno benediktinskom opatijom na Rudini, najstarijem sakralnom zdanju na području srednjovjekovne Požeške županije. S druge strane, Požeška biskupija spada među „mlađe“ u Hrvatskoj jer je utemeljena 5. srpnja 1997. godine, kada je i msgr. dr. Antun Škvorčević imenovan njezinim prvim biskupom. Svjestan da je svojim utemeljenjem i uspostavom biskupija preuzela opsežnu i vrlo vrijednu sakralnu kulturnu baštinu te u želji da spriječi njezin nestanak i propadanje, biskup Škvorčević odlučio je osnovati Dijecezanski muzej. Učinio je to dekretom od 7. travnja 1999. godine u kojem stoji kako ga osniva s nakanom „da sakuplja, pohranjuje, čuva i održava predmete sakralne baštine s područja Požeške biskupije“.

Muzej se nalazi na katedralnom Trgu sv. Terezije, a muzejski postav većim je dijelom smješten u velikoj uzdužnoj katnici koju je Požeška biskupija povjerila na uređenje arhitektu Mariu Beusanu s arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prostorna koncepcija interijera na tri etaže (prizemlje, kat i adaptirano potkrovlje) podržava ideju kružnog toka posjetitelja u smjeru prezentacijske linije koja je artikulirana kronološkim odrednicama izložaka. Posjetitelji mogu razgledati sakralnu zbirku, zbirku moderne i suvremene umjetnosti, etnografsku zbirku, grafičku zbirku te zbirku plaketa. Osim toga, u prizemlju se nalazi i čitaonica Biskupijske knjižnice.

Trajni postav sakralne zbirke Dijecezanskog muzeja te zbirke moderne i suvremene umjetnosti, kojega se jedan dio nalazi izložen i u zgradi Biskupskog doma kao sastavnom dijelu muzejskog postava, uređen je 2016. godine. Sakralna zbirka trenutačno sadrži oko 200 restauriranih predmeta pomno izabranih iz fundusa Muzeja. Radi se o predmetima izvan liturgijske upotrebe koji su prikupljeni iz župa Požeške biskupije. Obuhvaćene su slike i skulpture, predmeti izrađeni od metala te liturgijski tekstil. Vrijedni eksponati izloženi su u velikoj izložbenoj dvorani u prizemlju zgrade i predstavljaju mozaik duhovnog identiteta u njegovu kontinuitetu od 15. stoljeća do današnjih dana. Uz to, neki sakralni predmeti nalaze se i u Riznici požeške katedrale koncepcijski povezane s Muzejom.

Zbirku moderne i suvremene umjetnosti tvori Galerija Požeške biskupije koju čine donirane umjetnine suvremenih hrvatskih umjetnika koji su se okušali i u religijskim temama, Ive Dulčića, Gabriela Jurkića, Branka Šenoe i Ivana Lackovića Croate, akademskih umjetnika kao što su Zlatko Keser, Đuro Seder, Šime Perić, Fadil Vejzović, Kuzma Kovačić te slavonskih umjetnika Franje Molnara, Zdravka Ćosića i Predraga Gola. Toj zbirci pridružena je i privatna zbirka umjetnina msgr. Škovrčevića, uglavnom darova koje je biskup primio počevši od uspostave biskupije i njegova biskupskog ređenja 1997. godine. Umjetnine su izložene u dijelu prvoga kata i u velikoj dvorani u potkrovlju muzeja, a postav zbirke koncipiran je kombinacijom kronološkog slijeda i grupiranja djela pojedinih autora.

Valja spomenuti da je 2022. objavljeno drugo dopunjeno izdanje dvojezične (hrvatski i engleski jezik) Monografije „Dijecezanski muzej i Riznice požeške Katedrale“ koja na 460 stranica donosi vrijedne tekstove te opise i mnogobrojne fotografije umjetnina. Monografija je objavljena u okviru biblioteke Ars sacra Dioecesis Poseganae kojoj je cilj otkriti javnosti umjetničke vrijednosti u Požeškoj biskupiji. U tome se nesumnjivo uspjelo, jer monografija doista pruža kvalitetan uvid u bogatstvo prikupljene kulturne baštine, a moguće ju je prelistati i online na mrežnim stranicama Dijecezanskog muzeja. Tu je mogućnost nabolje shvatiti kao pozivnicu za dolazak u Požegu i obilazak Muzeja i Rizinice, jer ništa ne može zamijeniti osobni doživljaj razgledavanja koje uključuje ne samo vid nego i druga osjetila. Onima koji se odluče na to preporuča se prethodna telefonska najava pozivom na brojeve naznačene na mrežnoj stranici.