Uz predavanje o proslavama Martinja i kušanje mladih vina

Tko je bio sveti Marin, kada se Martinje kao običaj krštenja mošta počeo slaviti u Požegi te što Martinje znači i kako se slavi u nekim drugim europskim zemljama bila je tema predavanja Požežanke dr. sc. Rahele Jurković, etnologa, antropologa i povjesničarke umjetnosti, u prostoru Udruge vinogradara i voćara “Stjepan Koydl” u Požegi. Predavanje je pobudilo zanimanje koji su pored vinogradara pratili brojni Požežani a među njima i Maja Petrović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege. Sam blagdan svetog Martina, 11. studenoga, nije slučajno odabran za predavanje. Naime, taj dan vinogradari i podrumari u našim krajevima najviše vežu uz takozvano krštenje mladog vina a spomendan sveca godinama se razvio u simboličan čin završetka poljoprivredne godine, posebno završetka vinogradarskog ciklusa, kada je mlado vino spremno za piće. Sveti Martin je sahranjen 11. studenoga i dan njegove sahrane slavi se kao spomendan. Sveti Martin je rođen 316. ili 317. u danas mađarskom Sambotelu, koje je nekada bio dio Rimskog carstva. Najčešće se u ikonografiji prikazuje kao konjanik i vojnik, što je nekoliko godina i bio, koji dijeli sa siromahom dio svoga plašta, jer mu ništa drugo tom zgodom nije mogao dati. Zanimljiva je i legenda koja kaže da se sv. Martin sakrio među guske jer nije htio postati biskupom, a jedna ga je guska svojim gakanjem izdala pa je ipak postao biskup. I kao kazna, za Martinje se peče i jede guska. U Glasniku Županije požeške, koji je izlazio krajem 19. i početkom 20. stoljeća, nalaze se zapisi o tradiciji proslava Martinja kao krštenja mošta i dana kada se za jelo poslužuje guska. U Požeškim novinama potom, 1920-ih i 1930-ih, nalazimo da su se martinske zabave održavale u organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva Vijenac i Građanskog streljačkog društva u Građanskoj streljani. -No, ne treba zaboraviti ni da je sveti Martin, koji je za svoga života živio na prostorima današnje Mađarske, Italije, Francuske i Njemačke, ličnost koja se u današnjoj Europi slavi zbog svojih vrijednosti, posebno dijeljenja s drugima i pomoći bližnjima, koje bi nam trebale biti uzorom ispravnog ponašanja i djelovanja. – rekla je na kraju Rahela Jurković. Ova prigoda je iskorištena i za druženje uz kušanje mladih vina članova Udruge koja su “krštena” nekoliko dana prije na obredu koji je vodio Požežanin Vlado Bauer, vinski kardinal.