S kunom se u Požeško-slavonskoj županiji živi od davnina /FOTO/

Plagiranje snimka kune na javnom natječaju u izboru kovanice eura podigla je buru. I dobro je da se dogodilo jer to otvara suštinsko pitanje, zaštitu intelektualnog vlasništva. S tim se kod nas ne možemo baš pohvalit. Tuđi uradci, bilo foto, video, dizajn, pisane riječ i drugi oblici izražavanja nemilosrdno se koriste u poplavi internetskih informacija.

Zahvaljujući ovoj temi čuli smo da su Hrvati u davna vremena koristili krzno kune za plaćanje, a onda su u 13. stoljeću u Pakracu počeli kovati srebrnjak s likom te životinje, a zvali su ga Slavonski banovac. Osim toga ova hitra životinjica našla se i u povijesnom grbu Slavonije.  

Sa likom kune kod nas se živi poduže. Kuna je inspiracija, a posebno u pakračkom kraju. Tako učenici Osnovne škole Braće Radića na satu likovne kulture slikaju kovanicu banovca. Osnovali su i učeničku zadrugu pod imenom „Slavonki banovac“. Pod istim imenom u Pakracu se održavao obrtnički sajam.

Pakračani su pokazali da novčić može dobro marketinški iskoristiti. Izradili su kalupe kojima udarcem čekića od komada metala dobiju reljefni oblik banovca i likom kune kao prikladan suvenir. Osim toga taj motiv je bio inspiracija dizajnerima medalje Godišnje nagrade i Nagrade za životno djelo Požeško-slavonske županije.

Tako se lik kune na ovim prostorima koristi od davnina i u pravu su oni koji tvrde da je Slavonski banovac jedan od najljepših novčića.

Foto: D. Mirković