Požega je kroz proteklih deset godina izgubila 15 posto svoga stanovništva

Manja mjesta uz obalu, općine i gradovi nisu središta dolaska strane radne snage poput Zagreba i gradova u Zagrebačkoj županiji, te Istri nego pokazatelj da se u njih doseljava strano stanovništvo koje je uz obalu kupilo nekretnine, te povratnici iz inozemstva.

S druge strane podaci Državnog zavoda za statistiku o doseljenom i iseljenom stanovništvu po gradovima i općinama za 2022. pokazuju da središta mahom slavonskih županija, Požega, Slavonski Brod, Virovitica, Sisak, Bjelovar i Koprivnica i dalje gube svoje stanovništvo iseljavanjem. Sva nabrojana županijska središta imaju negativnu migracijsku bilancu odnosno lani su imali više iseljenika nego doseljenika.

U svakom slučaju lani je Hrvatska imala prvi puta više doseljenika nego iseljenika, no to, nažalost, ne znači da je iseljavanje hrvatskih građana zaustavljeno. Među iseljenih više od 46 tisuća građana 2022. bilo je čak preko 70 posto hrvatskih državljana, što je najviše nakon 2018., a među doseljenih skoro 58 tisuća osoba u Hrvatsku lani je bilo više od 80 posto stranaca. No, ni ti strani doseljenici među kojima je bilo najviše stranih radnika iz azijskih zemalja i to gotovo 12 tisuća, te 11.158 izbjeglica iz Ukrajine ne idu u ispražnjene dijelove naše zemlje nego mahom u velike gradove za potrebe poslodavaca što znači da je ova zemlja sve dalje od ravnomjernog regionalnog razvoja.

Žalosno je primjerice da je iz Požege, grada bogate povijesti i kulturnih znamenitosti i središta jedne od najstarijih hrvatskih županija i lani među odseljenih 709 osoba njih 346 otišlo u inozemstvo. Požega je inače u proteklom desetljeću izgubila 15 posto svog stanovništva i na popisu 2021. godine imala je 22 tisuće stanovnika.