Potpuni debakl vladinog plana: Niti jedna općina nije pristala na ukidanje

Interes za stvarno spajanje, odnosno ukidanje, i dalje ne postoji, pa se tako ni jedna jedinica lokalne samouprave od njih 556 nije javila na poziv za spajanje po B modelu

U 10 mjeseci ni jedna lokalna jedinica nije pristala na ukidanje, piše Jutarnji list, podsjećajući kako je vladin plan bio da se do 2026. spoji minimalno 20 posto sadašnjih jedinica lokalne samouprave.

Ministarstvo financija, nakon 10 mjeseci od početka provođenja velike reforme spajanja općina i gradova, od predviđenih 100 milijuna kuna koji su bili namijenjeni kao financijski poticaj da se jedinice lokalne samouprave spoje ili ukinu, isplatilo je tek 10 posto sredstava – 10,5 milijuna kuna.

Interes za stvarno spajanje, odnosno ukidanje, i dalje ne postoji, pa se tako ni jedna jedinica lokalne samouprave od njih 556 nije javila na poziv za spajanje po B modelu, dok ih se 109 javilo za A model, gdje se spajaju funkcionalno. Velika većina njih već davno ima zajedničke službe, ustanove ili komunalne redare, pa su sada samo iskoristile priliku da im država pet godina isplaćuje poticaje za ono što već odavno imaju.

Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo financija, dosad je za funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave isplaćeno ukupno 1,4 milijuna eura pomoći. Od tog iznosa nešto više od 840.000 eura isplaćeno je u prošloj godini, nakon što je u rujnu raspisan javni poziv za spajanje, a dosad je u ovoj godini isplaćeno gotovo 551.000 eura.

I DALJE SMO NA 556

Potpuni debakl vladinog plana: Niti jedna općina nije pristala na ukidanje Hina

10. srpanj 2023. 10:01

Kopirali ste poveznicu članka!

Foto V. KARUZA

Interes za stvarno spajanje, odnosno ukidanje, i dalje ne postoji, pa se tako ni jedna jedinica lokalne samouprave od njih 556 nije javila na poziv za spajanje po B modelu

https://11a58c4ca2499f357f52947a776ae886.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-40/html/container.html U 10 mjeseci ni jedna lokalna jedinica nije pristala na ukidanje, piše u ponedjeljakJutarnji list, podsjećajući kako je vladin plan bio da se do 2026. spoji minimalno 20 posto sadašnjih jedinica lokalne samouprave.

Ministarstvo financija, nakon 10 mjeseci od početka provođenja velike reforme spajanja općina i gradova, od predviđenih 100 milijuna kuna koji su bili namijenjeni kao financijski poticaj da se jedinice lokalne samouprave spoje ili ukinu, isplatilo je tek 10 posto sredstava – 10,5 milijuna kuna.

Postanite korisnik Premium Visa Gold kartice bez upise i članarine za prvu godinu korištenja

Interes za stvarno spajanje, odnosno ukidanje, i dalje ne postoji, pa se tako ni jedna jedinica lokalne samouprave od njih 556 nije javila na poziv za spajanje po B modelu, dok ih se 109 javilo za A model, gdje se spajaju funkcionalno. Velika većina njih već davno ima zajedničke službe, ustanove ili komunalne redare, pa su sada samo iskoristile priliku da im država pet godina isplaćuje poticaje za ono što već odavno imaju.

Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo financija, dosad je za funkcionalno spajanje jedinica lokalne samouprave isplaćeno ukupno 1,4 milijuna eura pomoći. Od tog iznosa nešto više od 840.000 eura isplaćeno je u prošloj godini, nakon što je u rujnu raspisan javni poziv za spajanje, a dosad je u ovoj godini isplaćeno gotovo 551.000 eura.

Budući da lokalne jedinice imaju pravo na financijsku pomoć države u razdoblju od pet godina, iznos od 841.000 eura bit će isplaćen u ovoj godini. – U 2023. bit će isplaćeno najmanje 1,4 milijuna eura plus iznos koji će biti isplaćen za nove zahtjeve koje očekujemo da ćemo primiti i obraditi u razdoblju prije kraja godine – poručuju iz Ministarstva financija.

Budući da i dalje nijedna općina nije podnijela zahtjev da se ukine i pripoji nekoj drugoj općini ili gradu, a da i ove koje su se javile za funkcionalno spajanje već godinama imaju zajedničke službe, logično je pitanje je li reforma – koja je i dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i prema kojoj bi se do 2026. stvarno spojilo minimalno 20 posto lokalnih jedinica (111), a funkcionalno njih 40 posto (222) – zapravo propala.

Iako je jasno da se ovim tempom neće izvršiti zadano, iz Ministarstva financija ne smatraju kako je riječ o krahu dugoočekivane reforme jer ona i dalje traje i poziv je stalno otvoren, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.