Poljoprivreda treba hitne nove politike za povećanje proizvodnje

Saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić u Požegi je organizirala panel raspravu na temu „Nove prilike za razvoj poljoprivrede u Požeško-slavonskoj županiji“. - Sela su nam prazna, a u našoj županiji posljednjih godina proizvodnja mlijeka je manja za 50 posto. Točnije, broj proizvođača mlijeka je manji za 77 posto, a uzgajivača svinja i goveda je manje za 67 posto - naglasila je saborska zastupnica Vlašić Iljkić dodajući da HDZ sve to mirno promatra posljednjih 9 godina i ne poduzima ništa. Ukupna proizvodnja hrane se drastično smanjuje, a perspektive su zamagljene jer pomoć i potrebne informacije dobivaju samo oni bliski vlasti.Vlašić Iljkić je naglasila kako je zadatak županijske vlasti odgovorno upravljanje, provođenje transparentnih natječaja i osiguravanje uvjeta za povećanje kvalitete i obima poljoprivredne proizvodnje. Na skupu je sudjelovao zastupnik u Europskom parlamentu te član Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marko Vešligaj, koji je tom prigodom predstavio najnovije mjere namijenjene vinskom sektoru. U svom izlaganju, zastupnik Vešligaj posebno je istaknuo paket mjera Europske komisije za podršku vinskom sektoru, objavljen 28. ožujka ove godine. Kako je pojasnio, cilj tih mjera je očuvati konkurentnost i održivost proizvodnje u uvjetima pada potražnje na tržištu EU-a i nestabilnih geopolitičkih okolnosti. (b)Spriječiti viškove(-b)- Mjere uključuju sprječavanje viškova i zelenu berbu, točnije financijsku zaštitu od prekomjerne proizvodnje, fleksibilnost sadnje u državama članicama, potporu za ulaganja u klimatske promjene te jasna pravila za proizvode s nižim udjelom alkohola i usklađeno označivanje, ali i poticanje vinskog turizma i produljenu promidžbu na trećim tržištima. Ovim se mjerama želi potaknuti ruralni razvoj, otvoriti nove izvozne prilike za hrvatske vinare te stvoriti jasniji okvir za inovativne vinske proizvode – istaknuo je Vešligaj.U završnom dijelu panela, Vešligaj se osvrnuo na specifične potrebe Požeško-slavonske županije, istaknuvši kako je riječ o prostoru s velikim potencijalom za razvoj vinogradarstva, a koji će – zahvaljujući novim mjerama – imati priliku još snažnije iskoristiti svoj vinski i turistički potencijal.(b)Povećati proizvodnju(-b)Na panel raspravi sudjelovao je i prof. dr. sc. Goran Kušec s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku koji je naglasio da Hrvatska ima prepoznate, ali nedovoljno brandirane proizvode poput kulena. - Hrvatska ima velike potencijale za samodostatnost i daljnje promoviranje poljoprivrednih proizvoda, ali kada je riječ o sivnjogojskoj proizvodnji Hrvatska ima potrebu godišnje utoviti 2 milijuna svinja, a proizvede se svega jedan milijun - rekao je Kušec zaključivši kako se meso uvozi umjesto da ga sami proizvodimo što je rezultat loših poljoprivrednih politika.Poljoprivreda bi trebala biti snažnija i na neki način motor razvoja Slavonije, a to bi trebalo slijediti i obrazovanje u poljoprivredi. Umjesto da smo nastavili s razvojem poljoprivrednih studija u Požegi, politika je ugasila smjer vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo zajedno sa smjerom prehrambene tehnologije, rekao je doc. dr. sc. Dinko Zima, profesor na Sveučilištu u Slavonskom Brodu. (b)Smanjiti birokraciju(-b)Tijekom rasprave vinar Luka Samardžija naglasio je neizdrživi porast birokracije koji guši kako vinare tako i druge grane poljoprivrede. - Poljoprivrednici bi se trebali baviti svojom djelatnošću, a ne vrijeme i resurse gubiti na administraciju koja ih ubija. Posebno je to naglašeno kod apliciranja za sredstva iz fondova koji bi trebali pomoći poljoprivrednicima da povećaju i unaprijede svoju proizvodnju, ali mnogi usput ostanu izgubljeni u šumi birokracije - rekao je Samardžić.Zaključak panel rasprave je da je Hrvatska sve manje samodostatna u proizvodnji hrane, a da bi se to promijenilo potrebne su hitne promjene u pristupu i poljoprivrednim politikama inače će hrvatski građani još više ovisiti o uvoznim lobijima, a mladi će umjesto ostanka na svojoj zemlji egzistenciju tražiti u drugim državama.