ILINJE U STRIJEŽEVICI: Bogosluženje uz mali broj vjernika – izostali prigodni program i narodno veselje

Višestoljetna svetkovina svetog Ilije proroka, kojega pravoslavni vjernici svake godine slave 2. kolovoza, ove je godine u Striježevici bila izuzetno slabije obilježena nego prethodnih godina.Na temeljima tamošnje crkve srušene tijekom Drugog svjetskog rata, koji su izgrađeni krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, uz križ sa ikonom sveca se okupilo nekoliko desetaka vjernika tog kraja koji pripada Parohiji Pakrac. Dio vjernika došao je iz drugih krajeva jer su porijeklom ili rodbinski povezani sa Striježevicom i okolnim selima.Ilija, zajedno sa svetim Nikolom i svetim Đorđem, pripada u najpoštovanije svetitelje među Srbima, a smatra se jednim od najvećih proroka u kršćanstvu. Mladost je proveo u molitvama u pustinji. Zbog točnog predviđanja događaja bio je proganjan.Dobio je ime po staroslavenskom Bogu Perunu, bogu groma pa je u narodu nazvan Gromovnik. Vjeruje se da je prelaskom na kršćanstvo, srpski narod osobine starog boga Peruna, koji je upravljao munjama i gromovima, pripisao Svetom Iliji. Kažu da je nepokolebljivi svetac jer svojim gromovima prži i pali svakog grešnika bez mogućnosti iskupljenja grijeha.Novopostavljeni paroh pakrački Igor Radanović vodio je bogosluženje ističući posebno značenje blagdana za ovu crkvu.Nakon molitve izostao je predviđeni kulturno-glazbeni program, te tradicionalno narodno veselje, pa bi se idućih godina trebalo tražiti rješenje za povrat ovih običaja i nekadašnjeg narodnog slavlja uz ovaj blagdan. U tomu dakako ključnu ulogu imaju manjinska vijeća i njihove kulturne udruge, a potpora se očekuje od lokalne i regionalne samouprave.